Vino kao mogući generator razvoja Hercegovine

Hercegovina već tri desetljeća traži svoju novu priliku za rast i razvoj, a jedna od njih mogla bi biti sazdana u povratku korijenima – vinogradarstvu i pravljenju vrhunskih vina.

Vina su dvosmjerna prilika, mogu ići u prodaju, izvoz i poboljšanje vanjskotrgovinske bilance, ali i razvoj turizma, ponajprije onog elitnog, gdje dobra kapljica uz vrhunsku gastronomiju otvara posve nova razvojna vrata.

Vinarstvo je u Hercegovini prisutno stoljećima, a da i danas može parirati svjetskim rivalima svjedoči rezultat s posljednjeg Decantera, najprestižnijeg svjetskog vinarskog natjecanja, gdje su nagrađena i vina Podruma Begić, male obiteljske vinarije u selu Prolog kod Ljubuškog.

Branimir Begić, enolog i voditelj obiteljskog biznisa, posebno je ponosan na uspjeh s vinima koje radi od sorte Plavac mali, koja nije autentična hercegovačka. Upravo su vina od Plavca ponos ove vinarije koja je od par bačvi u petnaestak godina došla do kapaciteta od 40 tisuća litara godišnje.

Vinarija je sada u podrumu obiteljske kuće, kao i podrumu stričeve kuće, ali se širimo. Arhitekt Emir Halilagić ovih dana crta novu vinariju. Uzeli smo koncesiju na još četiri hektara i zakupili neke vinograde, govori za Bloomberg Adriju dok traje ovogodišnja berba i dok tone Plavca i Žilavke idu od vinograda do podruma u procesu nastanka jednog od pet vrhunskih vina koje Begići iz Hercegovine plasiraju u svijet.

Osim proizvodnje i prodaje vina, tu je i seoski turizam, gdje Begići nude savršeno utočište za bijeg od gradskih gužvi, asfalta i stresa koji inicira moderni život. Na sličnom konceptu spoja gastronomije i vinarstva baziraju se i Carski vinogradi nedaleko od Mostara. Još austrijski car Franjo Josip znao je da je ovaj kraj idealan za proizvodnju vina. Veliki broj sunčanih dana, odlična pozicija terena, takva i kvaliteta zemljišta, motivirale su bečkog cara da naredi svojim enolozima da se kod Mostara podignu vinogradi i proizvodi vino samo za njegove potrebe.

Na carskoj tradiciji uz najsuvremenije metode danas se u Carskim vinogradima vina prave uz nadzor tehnologa Armina Žalea. Novinari ga zatiču četvrtog dana berbe bijelih sorti grožđa, a treba im još dvadesetak dana da 400 tona svježeg grožđa pređe put od vinograda do podruma. Iako je tradicija stoljetna, ova vinarija tu je 16 godina, a narasla je na 40 hektara i 140 tisuća vinovih loza koje produciraju 120 tisuća litara vina.

Najzastupljenije su autohtone hercegovačke sorte Žilavka i Blatina, ali tu je i dvadesetak drugih koje koriste za “kupaže” ili dodatke baznim sortama. Svi pokazatelji govore da će ovo biti izuzetno dobra berba, govori Žale te podcrtava kako su njihova vina najviše zastupljena na bh. tržištima, ali da izvoze u zemlje regije, čak i SAD, Kinu…

Izvoz često ide u suradnji s drugim vinarijama jer pojedinačno nekad nemaju dovoljne količine, ali za svoje goste nikad ne nedostaje. U Carskim vinogradima podignut je impresivan objekt gdje moderna gradnja okružena trsovima vinove loze i hercegovačkim kamenim brdima čine idiličnu scenografiju za uživanje u spoju vrhunske gastronomije i isto takvih vina.

Tridesetak kilometara dalje u Međugorju Andrija Vasilj i njegov tim već sedmu godinu zaredom organizira Blaž Enology, festival posvećen upravo Žilavki i Blatini. Ponosan je na 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije, a svjetska razina manifestacije potvrđuje članstvo u međunarodnoj organizaciji Inter Vitis. Pomaže im USAID kroz projekt Vinske ceste Hercegovine, ali i domaće vlasti koje kao da počinju shvaćati da je hercegovačko vino svjetska priča.

Bosna i Hercegovina prošle je godine u svijet izvezla 6,5 milijuna KM svojih vina, ali je uvezla čak 33 milijuna. Taj deficit moramo popraviti, smatra Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Nekad smo o Hercegovini govorili o maloj vinskoj školi, a sad je to vinska akademija, kaže Vuković.

Izvor:Hercegovački portal

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)