U BiH više od 50 posto kućanstava energetski siromašno, vlast ne čini ništa da im olakša

Date:

Energetsko siromaštvo jedan je od velikih i rastućih društvenih problema u BiH. Liberalizacijom energetskog tržišta došlo je do značajnog rasta cijena energenata, a što socijalnim kategorijama stanovništva značajno otežava pristup osnovnim energetskim uslugama potrebnim za normalne životne uvjete.

Socijalno ugroženo stanovništvo, u koje se ubrajaju umirovljenici, kućanstva s niskim primanjima, samohrani roditelji s više djece, osobe s invaliditetom posebno su podložni energetskom siromaštvu. Nažalost, BiH i dalje nema jasnu definiciju energetskog siromaštva, što je preduvjet za kreiranje programa pomoći ugroženom stanovništvu, piše Večernji list.

Porazno istraživanje

Energetsko siromaštvo je definicija kojom se uspoređuje koliko neko kućanstvo ili pojedinac troši novca na energiju – električnu i toplinsku u odnosu na primanja koja ostvaruje. Međutim, dva istraživanja kažu da je više od 50% svih kućanstava u BiH energetski siromašno, odnosno da izdvaja više od 15% svojih primanja kako bi izmirilo račune za energiju. Podaci prezentirani krajem 2021. pokazuju još katastrofalniju sliku. Naime, na području TŽ-a izvršeno je jedinstveno istraživanje o energetskom siromaštvu.

Obavljeno je na uzorku od 10.000 kućanstava s područja šest lokalnih zajednica, a posredstvom zajedničkog projekta Centra za ekologiju i energiju i švicarskog Caritasa. Rezultati nisu nimalo ohrabrujući. Energetski siromašno kućanstvo u Europi je ono koje troši više od 10% svog kućnog proračuna na električnu i toplinsku energiju. Ako isti kriterij primijenimo na BiH, u tu kategoriju spada više od 70% kućanstava. – Zato smo predložili jedan novi kriterij, da uzmemo ona kućanstva koja više od 15% svojih prihoda troše na električnu i toplinsku energiju te je, prema tom kriteriju, otprilike 43% kućanstava energetski siromašno – kazala je tom prilikom Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju. Od tog postotka, 26% kućanstava izdvaja čak više od 20% svog dohotka za plaćanje električne i toplinske energije. Analiza je pokazala i da do velike potrošnje u kućanstvima dolazi zbog starih i neizoliranih stambenih objekata, ali i nedovoljne informiranosti članova kućanstva o načinima štednje. Također, veliki udio imaju i visoke cijene.

Ogromne posljedice

Energetsko siromaštvo, osim financijski najslabijih pojedinaca, najviše pogađa one fizički slabije. Djeca koja žive u hladnim domovima imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da obole od raznih respiratornih bolesti, obične prehlade svih ukućana poprimaju teži i dulji karakter, a život u uvjetima energetskog siromaštva negativno utječe i na mentalno zdravlje svih dobnih skupina, upozoravaju stručnjaci. Starije osobe koje nemaju dovoljno energije za rashlađivanje posebno su ranjive u ljetnim mjesecima. Niz istraživanja pokazuje da je starija populacija, posebice iz sjevernijih područja, gdje nisu naviknuli na izloženost visokim temperaturama, posebno osjetljiva na visoke ambijentalne temperature i zagađenje zraka česticama u prostoru. Izloženost takvim uvjetima često dovodi do već spominjanih kardiovaskularnih i respiratornih problema te može dovesti do povećane stope smrtnosti.

Zato pojedine europske zemlje u svojim zakonima usmjerenim na smanjenje energetskog siromaštva posebno ranjivima smatraju osobe starije životne dobi. Jako je važno znati broj kućanstava koja su energetski ugrožena jer će u budućnosti stanje biti samo gore, imajući u vidu da je cijena električne energije u BiH među najnižima, ako ne i najniža, u regiji. – Do porasta cijene morat će doći zbog liberalizacije tržišta, jednostavno moramo svoje cijene uskladiti s onima u okruženju. Zbog toga je jako važno znati koliko je kućanstava u BiH ugroženo jer ovdje nije riječ samo o kućanstvima koja primaju socijalnu pomoć, koja su svakako i energetski siromašna, ali i mnoge druge kategorije. Jer, iako se prividno može činiti da stanovništvo uglavnom ima dovoljno novca da plati troškove električne energije, zapravo je riječ o prioritetima – kako bi zadovoljili potrebu za energijom, moraju se odreći nekih drugih potreba – objasnio je za Buku doc. dr. Milovan Kotur, profesor Strojarskog fakulteta u Banjoj Luci.

Izvor:Večernji list

Share post:

More like this
Related

Večeras će se u Hercegovini paliti svitnjaci

"Bolje da izumre selo već običaji" - kaže stara...

Mostarke dotjerane usprkos visokim temperaturama

Živa na termometru u Mostaru prelazi iznad 40 stupnjeva.Mostarke...

Kilometre gazi s lakoćom: Majka i njen autistični sin Veljko pješače do Ostroga

Sedamnaestogodišnji Veljko Jaćimović koji ima autizam i njegova majka...

Ovu biljku zovu ‘crveno zlato’: Kilogram se prodaje i za 3000 dolara, može se dobro zaraditi

Korišten kao lijek i bojilo, šafran je poznat od...