Što su ugljikohidrati

Ugljikohidrati su poznati kao saharidi, pripadaju organskim spojevima i imaju važnu funkciju za ljudski organizam. Sastoje se od ugljika, vodika i kisika i smatraju se izvorom energije. Oni su odgovorni za nekoliko različitih učinaka u metabolizmu i mogu se podijeliti u dvije glavne vrste, jednostavne i složene. Jednostavni ugljikohidrati ili monosaharidi sastoje se od vodika, kisika i malog broja ugljika. Naše ih tijelo brzo apsorbira, no ubrzo nakon konzumacije dolazi do značajnog porasta razine glukoze u krvi. Poznato je da sadrže puno šećera i kalorija, ali imaju malo hranjivih tvari. Ovdje prije svega mislimo na bezalkoholna pića i slatkiše. Smanji li se broj jednostavnih ugljikohidrata u prehrani, smanjuje se unos kalorija i kontrolira tjelesna težina. Kada je riječ o složenim ugljikohidratima ili polisaharidima, oni se sastoje od više monosaharida, tijelo ih sporo apsorbira, što daje osjećaj sitosti. Kao što im samo ime kaže, imaju kompliciraniji sastav. Sadrže vlakna i škrob. Nezamjenjivi su za zdravo funkcioniranje organizma pa su neophodni svim osobama koje se bave fizičkim aktivnostima. Čine prehranu uravnoteženijom, što pridonosi dovoljno energije i raspoloženja. Razlika između jednostavnih i složenih ugljikohidrata je u brzini kojom ih tijelo probavlja.

Kakvu ulogu imaju ugljikohidrati?

Kao što je poznato, ugljikohidrati su neophodni za zdravlje, jer su glavni izvor energije koju naše tijelo koristi. Međutim, pretjerana konzumacija ugljikohidrata nosi veći rizik od kroničnih bolesti. S druge strane, ako ugljikohidrate ne unosimo u dovoljnim količinama, to može uzrokovati umor i razdražljivost. Važno je znati da je višak i nedostatak ugljikohidrata štetan, stoga je potrebno uravnotežiti hranjive tvari. Ugljikohidrati bi trebali činiti 50% prehrane, jer inače njihov nedostatak uzrokuje umor i neravnotežu u tijelu. Preporuča se odabir složenih ugljikohidrata jer pridonose većoj kontroli apetita, osjećaju sitosti, a uz to imaju i bolji glikemijski indeks. Imaju složenu kemijsku strukturu, a glukoza u krvi ne raste odjednom. Budući da su bogate vlaknima, dobre su za zdravlje: reguliraju probavu, pomažu u održavanju osjećaja nakon jela, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva. Vlakna možemo dobiti iz voća i povrća, ali postoji stotinjak različitih vrsta vlakana, a sva imaju važnu ulogu u našem zdravlju.

Ugljikohidrati u prehrani

Namirnice koje su bogate ugljikohidratima vrlo se često označavaju kao loše, pogotovo kada je u pitanju dijeta. No, ugljikohidrati proizvode energiju za naše tijelo, zbog čega ih je važno unositi umjereno. Za mnoge ljude odgovarajući plan prehrane uključuje složenije ugljikohidrate (voće, povrće, cjelovite žitarice bogate vlaknima) i nizak unos jednostavnih ugljikohidrata (poslastice, gazirana pića). Stoga uvijek birajte kruh od cjelovitih žitarica, primjerice integralni. Isto vrijedi i za rižu, koja je bogata ugljikohidratima i treba je konzumirati u jednakim količinama, zajedno s ostalim nutrijentima poput graha. Budući da se radi o cijeloj varijanti s više vlakana, izvrstan je izbor i pomaže u regulaciji probave. Koliko ugljikohidrata je potrebno dnevno? Ugljikohidrati bi trebali činiti do 65% svih dnevnih kalorija. Ako pokušavate smršaviti, trebate jesti ugljikohidrate u obliku vlakana, u dovoljnim količinama. Zobene pahuljice smatraju se izvrsnom namirnicom jer kontroliraju krvni tlak, smanjuju loš kolesterol, kontroliraju šećer u krvi i poboljšavaju rad crijeva. Najbolje ih je konzumirati uz jogurt. Uravnotežena prehrana osigurat će potrebne hranjive tvari, a time i postizanje željene linije i dobre forme.

Izvor:Arz.hr

Hercegovka.net

Odgovori