Spas za Dalmaciju: U željeznicu će se iz raznih EU fondova uložiti oko 1,5 milijardi eura, zajedno s 21 novim vlakom!

Date:

Što je sa željeznicom u Dalmaciji? Kada će i ona stići u 21. stoljeće – pitanje je na koje će odgovore dati konferencija u organizaciji Slobodne Dalmacije, pod nazivom ‘Budućnost željezničke infrastrukture u Dalmaciji‘, koja će se održati u utorak 28. veljače.

Piše:Mišel Kalažić za Slobodnu Dalmaciju

Za razliku od cestovne infrastrukture koja je zadnjih desetljeća znatno unaprijeđena u Dalmaciji, željeznička mreža neprestano stagnira. Može se reći da je stanje sa željezničkom infrastrukturom u Dalmaciji čak i puno gore nego prije 30 godina. Primjerice, u Zadar vlakovi već dugo uopće ne voze. Pust je Željeznički kolodvor, svečano pušten u promet sad već davne 1967. godine. Dio zgrade kolodvora iznajmljen je prije nekoliko godina jednom poznatom svjetskom lancu restorana brze hrane i od toga se dana smatra da je Zadar i službeno “odustao” od vlakova. Istovremeno, Bibinjci već dugi niz godina pokušavaju izmjestiti prugu koja njihovo mjesto presijeca na dva dijela.

Željeznica u Splitu funkcionira, ali još je u sjećanju svima strašna nesreća koja se dogodila prije nekoliko godina, a koja još uvijek podsjeća na stanje u našem željezničkom sustavu.

Kad će vlak stići do Dubrovnika, možda je presmjelo pitanje s obzirom na sve okolnosti, ali možda baš takva pitanja i treba postavljati. Kad će se Dalmacija povezati željeznicom i hoće li u budućnosti biti bolje veze s ostalim dijelom Hrvatske (i svijeta)?

– Europska komisija zajedno s Vijećem Europe i s parlamentom radi na izradi nove TEN-T direktive koja će obuhvatiti, regulirati i definirati nove Europske transportne koridore (ETC). Mi smo kao Republika Hrvatska do sada bili samo na dva koridora, to je bio mediteranski i Rajna – Dunav koridor, međutim, u novim pregovorima već se sad može potvrditi da su uz njih tu još i koridori: zapadni Balkan – istočni Mediteran i koridor Baltičko more – Jadransko more.

Imat ćemo konekciju na četiri koridora, što je velik uspjeh Vlade Republike Hrvatske jer nam ta činjenica omogućava i otvara mogućnost financiranja projekata na tim koridorima putem europskih fondova te bolju željezničku povezanost. Po novoj uredbi ETC koridori sad obuhvaćaju bivše TEN-T koridore i željezničke teretne koridore, što omogućuje lakše uspostavljanje novih željezničkih linija prema Europi. Što se tiče Dalmacije, činjenica je da nismo kao Republika Hrvatska ulagali zadnjih 20 godina u obnovu Ličke pruge, čime su posebno zanemareni gradovi na obali, međutim, kako dolazi do povećanja prometa u našim jadranskim lukama, tako dolazi i do povećanja zahtjeva za kapacitetom i prohodnošću Ličke pruge. Ono na čemu trenutno radi HŽ Infrastruktura je predugovaranje izrade glavnog projekta izmještanja pruge iz naselja Bibinje – Sukošan i to je jedan od važnijih projekata koji su pokrenuti.

Kao državni tajnik koji se bavi europskim fondovima smatram da budućnost povezivanja Zagreba s Dalmacijom leži u obnovljivim izvorima energije. Tu treba tražiti prostora i za financiranja novih vlakova koji će imati pogon na baterije, odnosno na vodik. Svakako za bolji i kvalitetniji razvoj Dalmacije smatram da je takav način povezivanja u budućnosti adekvatan i moguć za financiranje iz europskih sredstava – kaže Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji najavljuje revolucionarna ulaganja u hrvatski (i dalmatinski) željeznički prometni sustav, možda i najveća u povijesti.

O izmještanju pruge iz Bibinja govorilo se već dugi niz godina. Pruga je i dalje ostala gdje je bila, istovremeno u Zadar već dugo vlakovi uopće ne voze?

– Za Zadar je kao najbolje rješenje prihvaćena gradnja tunela na rubu Gaženice pa prema Svetom Martinu, faza koja je sad pred nama je izrada glavnog projekta uz ishođenje studije utjecaja na okoliš. Nakon toga moguće je raspisivanje natječaja. Govorimo o 3+ godine: minimalno 2 godine potrebne su za izradu glavnog projekta i studije utjecaja na okoliš, što je minimalan rok, ali dok se sve to napravi uz raspisivanje natječaja sigurno je da je razuman rok 3+ godine.

Split ima željezničku vezu, ali bi i nju trebalo obnoviti. A jug Dalmacije, Dubrovnik, željeznička je “slijepa ulica”?

– Za Split je najviše planiranja bilo u kontekstu povezivanja zračne luke s trajektnom lukom Split i tu postoji ogroman potencijal, međutim, nije došlo do dogovora s jedinicama lokalne samouprave.

U ovoj fazi očekujemo da se jedinice lokalne samouprave te Splitsko-dalmatinska županija jasno odrede u pogledu točne trase, odnosno njihova prihvaćanja te da je uključe u svoje prostorne planove. Ministarstvo će podržati projekt kada se izradi sva potrebna dokumentacija, usuglasi trasa, definiraju nužni parametri i sve ostale aktivnosti potrebne za realizaciju projekta.

O povezivanju Splita i Dubrovnika možemo govoriti nakon modernizacije postojeće Ličke pruge. U ovom trenutku smatram da će mogućnost izgradnje jedne dionice od Splita do Dubrovnika biti moguće tek nakon uvrštenja i uspostavljanja novog jadransko-jonskog koridora. S obzirom na to da Republika Hrvatska sad kao prioritet ima izgradnju nizinske pruge te dionice na X koridoru koji povezuje Zagreb sa Slavonijom te s obzirom na veliki trošak koji zahtijeva izgradnja jednog kilometra željezničke pruge, smatram da će nama tek uspostavljanje jadransko-jonskog koridora otvoriti mogućnost povezivanja cijele Dalmacije i dalje prema jugoistoku Europe.

Postoji li vizija željezničkog povezivanja Dalmacije, da se iz Zadra, Šibenika, jednoga dana vlakom putuje u Split, Dubrovnik?

– Što se Zadra tiče, najvažnije nam je izgraditi taj spomenuti tunel koji će omogućiti nesmetan promet robe, prije svega poveznicom s Kninom i dalje prema Zagrebu. Činjenica je da sav teret koji dolazi u luku Zadar gravitira prometovanjem prema sjeveru, ne prema Splitu.

U pogledu putničkog povezivanja, tražimo način financiranja novih vlakova jer bez novih kvalitetnih vlakova neće doći ni do porasta broja samih putnika u željezničkom prometu.

Podsjetit ću da Ministarstvo uz potporu Vlade u ovom trenutku europskim sredstvima financira nabavu 21 novog elektromotornog vlaka, a u prosincu smo imali prigodu vidjeti isporuku prvih triju vlakova iz te tranše. Sigurno je da će uvođenje novih vlakova pridonijeti i porastu broja putnika.

Ono što nam slijedi je iznalaženje rješenja za povezivanje Zagreba s Dalmacijom, a samim tim i sa Zadrom, Šibenikom i Splitom, i to novim, boljim, modernijim i kvalitetnijim vlakovima. Na taj će način takva vrsta prijevoza biti privlačnija i samim putnicima.

Lička pruga je tu ključna, u kakvom je zapravo ona stanju i što treba učiniti na njezinoj obnovi?

– Iako je ta pruga u relativno dobrom stanju i zadnji put je obnavljana oko 2003. – 2004. godine, da bi došlo do povećanja brzina, postoji još nekoliko točaka na toj pruzi koje se planiraju obnoviti i modernizirati putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti također je predviđeno uklanjanje uskih grla, modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja, a sve to bi trebalo pridonijeti povećanju sigurnosti, brzini prometovanja vlakova te posljedično i skraćenju vremena putovanja između Dalmacije i Zagreba. Smanjenje vremena putovanja u kombinaciji s kvalitetnijim prijevozom omogućit će povećanje broja putnika.

Poznato je da Europska komisija potiče ulaganja u željeznicu, a što je u skladu i s prometnim politikama ove Vlade. Kao što sam spomenuo, za modernizaciju i obnovu Ličke pruge koja se nalazi na sveobuhvatnoj mreži dio EU sredstava već je osiguran, a vjerujem da će i projekt izmještanja pruge u Zadru biti prihvatljiv za europsko financiranje.

Obnova željezničke infrastrukture i voznog parka ključni su projekti i ove Vlade koji će obilježiti sljedećih desetak godina kada govorimo o prometnoj infrastrukturi, a velika ulaganja već su u tijeku.

Imamo dvije dionice koje će biti vrlo brzo izgrađene, otvorene i modernizirane, to je Zaprešić – Zabok i Vinkovci – Vukovar, a od Karlovca preko Zagreba do granice s Mađarskom u tijeku su radovi na dionicama nizinske pruge. Na dijelu nizinske pruge, od Karlovca prema Rijeci, u tijeku su projektiranja. Kad govorimo o bivšem X koridoru, odnosno budućem zapadni Balkan – istočni Mediteran koridoru, on također obuhvaća dionicu Dugo Selo – Novska gotovo spremnu za radove i ista će se financirati europskim novcem, jedna dionica iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, jedna dionica iz Operativnog fonda konkurentnosti i kohezija te dvije iz CEF-a.

Ono što nam preostaje u novom programskom razdoblju 2021. – 2027., a to sam već napomenuo, jest upravo Lička pruga na dijelu od Ogulina prema jugu.

Koliko će se ukupno uložiti u obnovu hrvatskih željeznica u budućem razdoblju?

– Imamo više izvora financiranja, ali ukupno je vrijednost do sada ugovorenih željezničkih projekata iz OPKK-a, CEF-a i NPOO-a oko 1,5 milijardi eura, zajedno s novim vlakovima.

Znači skoro 1,5 milijardi eura bit će uloženo u hrvatske željeznice. Nakon prvih pruga izgrađenih u vrijeme Habsburške Monarhije, sad opet Europa obnavlja željeznice u Hrvatskoj, ponavlja li se povijest?

– Možemo se pohvaliti da su nakon Austro-Ugarske najveća ulaganja u lučku infrastrukturu pokrenuta za vrijeme ove Vlade. Povlačeći paralelu, ako su zadnje velike dionice željezničkih pruga napravljene za vrijeme Austro-Ugarske, onda je za vrijeme ove Vlade pokrenuto najveće ulaganje u željezničku infrastrukturu, nakon skoro stotinu godina.

Zadnja pruga koja je napravljena za vrijeme Jugoslavije je upravo Knin – Zadar (1967. godine), a mi smo sad pred otvaranjem nekoliko dionica novih pruga diljem Hrvatske – zaključuje državni tajnik Bilaver.

Izvor:Slobodna Dalmacija

Hercegovka.net

Share post:

More like this
Related

Večeras će se u Hercegovini paliti svitnjaci

"Bolje da izumre selo već običaji" - kaže stara...

Mostarke dotjerane usprkos visokim temperaturama

Živa na termometru u Mostaru prelazi iznad 40 stupnjeva.Mostarke...

Kilometre gazi s lakoćom: Majka i njen autistični sin Veljko pješače do Ostroga

Sedamnaestogodišnji Veljko Jaćimović koji ima autizam i njegova majka...

Ovu biljku zovu ‘crveno zlato’: Kilogram se prodaje i za 3000 dolara, može se dobro zaraditi

Korišten kao lijek i bojilo, šafran je poznat od...