Razlika cyberbullying i klasični bullying

Date:

Defincija cyberbullying

Cyberbullying odnosi se na uporabu digitalnih tehnologija za zastrašivanje, uznemiravanje, sramoćenje ili zlostavljanje pojedinaca. Ovo se nasilje može događati putem različitih digitalnih platformi, uključujući društvene mreže, aplikacije za razmjenu poruka, forume, online igre i druge internetske stranice. Cyberbullying uključuje namjernu radnju s ciljem nanošenja emocionalne, psihološke ili društvene štete žrtvi. Iako može uključivati jednokratni događaj, često se radi o ponavljajućem zlostavljanju koje se nastavlja tijekom vremena. Zlostavljači često koriste anonimnost koju pruža internet kako bi sakrili svoj identitet, što im olakšava počinjenje nasilja bez straha od posljedica. Zbog prirode digitalnih platformi, uvredljive poruke, slike ili videozapisi mogu se brzo proširiti i dosegnuti široku publiku, čime se povećava šteta za žrtvu. Postoji nekoliko oblika cyberbullyinga, kao što je omalovažavanje, uznemiravanje, lažno predstavljanje, dijeljenje privatnih, osjetljivih ili sramotnih informacija o žrtvi bez njenog pristanka, isključivanje cyberstalking. Ovaj oblik bullyinga može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice za žrtvu, uključujući emocionalne posljedice, društvene posljedice, fizičke posljedice i akademske posljedice, prenosi arz.hr

Razlika cyberbullying i klasični bullying

Iako cyberbullying i klasični bullying dijele mnoge sličnosti, poput namjere da se povrijedi žrtvu, postoje značajne razlike između njih koje proizlaze iz različitih okruženja u kojima se događaju te alata koji se koriste.

Klasični bullying se događa u fizičkom svijetu, najčešće u školama, na igralištima, u susjedstvu ili na radnim mjestima. Interakcije su licem u lice, a zlostavljači i žrtve su fizički prisutni na istom mjestu. Zlostavljači su obično poznati žrtvi, a njihovi identiteti su javni. Zbog fizičke prisutnosti, zlostavljači su teže skriveni. Ograničen je na specifične situacije i vremena, poput školskih sati ili radnog vremena. Nakon što se osoba udalji iz tog okruženja, zlostavljanje obično prestaje. Kod bullyinga može zahvatiti samo osobe koje su fizički prisutne tijekom incidenta, kao što su školski kolege ili kolege s posla. Obuhvaća fizičko nasilje (udaranje, guranje), verbalno nasilje (vrijeđanje, zadirkivanje) i socijalno nasilje (izolacija, širenje glasina).

Cyberbullying događa se u digitalnom svijetu, putem interneta i elektroničkih uređaja. Mjesta uključuju društvene mreže, aplikacije za razmjenu poruka, forume, igre i druge online platforme. Zlostavljači često mogu ostati anonimni ili koristiti lažne identitete, što im olakšava izbjegavanje odgovornosti i povećava osjećaj sigurnosti u zlostavljanju. Cyberbullying može se dogoditi bilo kada i bilo gdje, 24 sata dnevno. Digitalni sadržaji mogu se brzo proširiti i ostati dostupni neograničeno dugo, povećavajući doseg i trajanje zlostavljanja. Publika može biti globalna, uključujući stotine ili tisuće ljudi koji mogu vidjeti, dijeliti ili komentirati zlostavljački sadržaj. Obuhvaća digitalne oblike zlostavljanja, poput slanja uvredljivih poruka, dijeljenja neugodnih slika ili videa, online ismijavanja, lažnog predstavljanja i hakerskih napada.

Prevencija cyberbullying

Kako bi se spriječio cyberbullying zahtijeva koordinirani napor između pojedinaca, obitelji, obrazovnih ustanova, tehnoloških kompanija i društva u cjelini. Ključna strategija je edukacija. Informiranje djece, mladih i odraslih o tome što je cyberbullying, kako ga prepoznati i koje su njegove posljedice, može značajno smanjiti njegovu učestalost. Razvijanje digitalne pismenosti također igra ključnu ulogu. Učenje djece i mladih kako sigurno koristiti internet, postavljati privatnost na društvenim mrežama i prepoznavati potencijalno opasne situacije može ih zaštititi od zlostavljanja. Kritičko razmišljanje o tome što dijele online i kako njihove akcije mogu utjecati na druge također može spriječiti zlostavljanje. Promicanje pozitivnog ponašanja među djecom i mladima dodatna je strategija. Poticanje empatije i poštovanja te razvijanje emocionalne inteligencije može smanjiti sklonost zlostavljanju. Osim toga, podržavanje pozitivnih online aktivnosti koje potiču suradnju, prijateljstvo i međusobno poštovanje može stvoriti zdravije digitalno okruženje. Tehnološke mjere također su važne. Postavke privatnosti, korištenje softverskih rješenja za filtriranje neprimjerenog sadržaja i blokiranje zlostavljača mogu pomoći u zaštiti djece i mladih. Isto tako je bitno potaknuti korištenje opcija za prijavljivanje neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama i platformama. Podrška žrtvama cyberbullyinga je prioritet. Otvorena komunikacija i osiguranje da djeca i mladi znaju da mogu razgovarati s roditeljima, nastavnicima ili savjetnicima o problemima koje imaju online, može im pomoći da se nose sa zlostavljanjem, jednako kao i emocionalna podrška, piše arz.hr

Hercegovka.net

Share post:

More like this
Related

Ovo je bijeli otrov kojeg svi jedemo, a 3 puta je gori od slatkiša

U današnje vrijeme, mnogi od nas nastoje birati zdraviju...

Nada Dalipagić: Nama Mostarcima su naše dvije ljepotice Neretva i Radobolja uvijek pri ruci

Mostar je pored svih svoji ljepota oduvijek bio poznat...

Iako je pelet sve jeftiniji, potražnja nikad nije bila lošija

Iako je cijena peleta znatno pala potražnja za ovim...

480 NATJECATELJA NA ČETVRTOM IZDANJU “POSKOK KUPA”

Četvrti „Poskok KUP“ u organizaciji TKD kluba „Poskok“ Posušje...