Proslava Prvog svibnja u Mostaru
Još jučer se na mostarskim ulicama i u trgovinama primijetio osjetno pojačan promet i gužva zbog današnjeg praznika. Kolone automobila na izlasku iz grada ukazivale su na to da su neki odlučili praznike provesti na udaljenim destinacijama. Gužva u trgovinama bila je iznimno velika, što djelatnicama nije padalo teško jer su znale da ih čekaju tri neradna dana, što se za njihovo zanimanje događa iznimno rijetko.
Mesnice su posebno zabilježile veliku gužvu jer se proslava Prvog svibnja veže uz tradicionalnu roštiljadu. Kako je Prvi svibanj osvanuo sunčan, nema dvojbe da će mnogi uživati na otvorenom.
Za Mostarce je oduvijek Buna bila omiljeno izletište za Praznik rada, gdje uz predivnu prirodu optočenu ljepoticom rijekom Bunom uživaju i odmaraju od svakodnevnih obveza. Tu smo zatekli i poznatu odvjetnicu Nadu Dalipagić, koja je, kao i uvijek u besprijekornom izdanju, s društvom obilježavala Praznik rada.
“Na Buni sa starim, divnim prijateljima, uz smijeh i radost, vraćamo se u bezbrižne dane mladosti. Svjesni smo da ne možemo vratiti vrijeme, ali itekako možemo u sjećanjima vratiti lijepe trenutke i stvarati nove”, kazala je odvjetnica Dalipagić za portal Hercegovka.net
Povijest i značaj praznika
Međunarodni praznik rada, koji se obilježava 1. svibnja (maja), ima duboke korijene u radničkom pokretu s kraja 19. stoljeća. Sve je počelo 1. svibnja 1886. godine u Chicagu, kada je oko 40.000 radnika stupilo u štrajk zahtijevajući osmosatno radno vrijeme. Tadašnji uvjeti rada bili su surovi, a radni dan je često trajao 12 ili više sati.
Sukobi su kulminirali 4. svibnja na trgu Haymarket, gdje je bačena bomba na policiju, nakon čega je uslijedila pucnjava. Poginulo je nekoliko radnika i policajaca, a vođe štrajka kasnije su osuđene na smrt.
Osnivanje praznika (1889.)
Tri godine nakon tragičnih događaja u Chicagu, 1889. godine, na prvom kongresu Druge internacionale u Parizu, odlučeno je da se 1. svibanj proglasi zajedničkim praznikom svih radnika. Cilj je bio jasan:
-
Komemoracija žrtvama s Haymarketa.
-
Simbolična borba za prava radnika širom svijeta.
Prve proslave (1890.)
Prve masovne demonstracije i proslave održane su 1. svibnja 1890. godine. Od tada ovaj datum postaje tradicionalni dan radničke solidarnosti, marševa i borbe za socijalnu pravdu. Kasnije su se razvili i običaji poput tradicionalnih prvomajskih uranaka uz roštilj u prirodi, što se zadržalo do danas.
Suvremeni izazovi
Iako su se radnici još daleke 1890. godine izborili za osmosatno radno vrijeme jer su uvjeti rada od 12 sati bili nehumani, danas se u pojedinim sektorima radnici ponovno susreću sa sličnim problemima. To je posebno vidljivo kod sezonskih radnika u Dalmaciji.
Kako iz pouzdanih izvora doznajemo da postoje ugostiteljski objekti u kojima zaposlenici tijekom cijele sezone nemaju niti jedan slobodan dan, a rade i po trinaest sati dnevno, tada Praznik rada gubi svoje prvobitno značenje i podsjeća nas da borba za radnička prava još uvijek traje.
Daniela Škegro/Hercegovka.net
