POPIS STANOVNIŠTVA ODLAZI U PROŠLOST: Evo kako će se ubuduće skupljati podaci o Hrvatima
Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakog desetljeća postaje povijest, a prema uputi nove uredbe Europske unije, naslijedit će ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija.
Novi pravni okvir među članicama EU-a nastoji povećati usklađenost, dosljednost i usporedivost podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o obiteljima, kućanstvima i uvjetima stanovanja.
Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je Hini da će DZS te podatke, važne za donošenje politika utemeljenih na dokazima, nakon 2025. godine Eurostatu slati na godišnjoj razini.
U Hrvatska za vjerojatno kombinirani popis
Donošenje nove uredbe o europskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se iduće godine, a trebala bi osigurati novi pravni okvir, prilagodljiv promjenjivim potrebama javnih politika.
Trenutno je na razini EU-a inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva prijeđe na kombinirane popise ili, ako je moguće, na popise temeljene na registarskim podacima. To bi trebalo smanjiti opterećenje za ispitanike, ali i troškove statističke proizvodnje.
No, s obzirom na to da u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, za nove metode prikupljanja podataka bit će presudno vrijeme, pa je za pretpostaviti da ćemo do 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa znatno skraćenim upitnikom, rekla je Rogić-Hadžalić.
Uvođenje reda u evidencije
Rogić-Hadžalić pojasnila je da će zemlje članice nakon 2025. godine morati Eurostatu dostavljati podatke u skladu s odredbama koje će vrijediti za sve zemlje, no kako će do tih podataka doći ovisit će o svakoj zemlji i njezinim bazama podataka i registrima kojima raspolaže.
Stručnjakinja je dodala i da su registri sinonim za uvođenje reda u sve evidencije i baze podataka državnih tijela, što je vrlo složen projekt koji zahtijeva najmanje četiri do pet godina.
“Budući da smo na samom početku sveobuhvatnog i izuzetno složenog procesa, koji zahtjeva puno ljudskih resursa i financijskih sredstava, treba biti umjereno optimističan i ne očekivati brze rezultate, a svakako treba podržati projekt”, poručila je.
Potreban je poseban zakon
Administrativni registar stanovništva je preduvjet za izradu i održavanje Statističkog registra stanovništva na temelju kojeg bi se popis i provodio, ali i druga važna istraživanja.
Za uspostavu registra stanovništva treba donijeti poseban zakon te uključiti više državnih tijela, poput Državne geodetske uprave, MUP-a, Ministarstva obrazovanja, Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa i uprave, HZMO-a, HZZO-a…
Skandinavske zemlje osnovale registre 1970-tih
Valja spomenuti i da ova europska inicijativa nije baš tolika novost jer je većina država u Europi još davno uvela administrativne registre. Skandinavske ih zemlje imaju još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a one na području srednje Europe uvele su ih prije 20 do 30 godina.
Neke od zemalja koje te registre još nemaju su Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka i Slovačka, no razlika u odnosu na Hrvatsku jest ta da su one s procesom uvođenja počele prije Hrvatske.
Popis birača treba srediti
Demograf Anđelko Akrap istaknuo je za Hinu da su registri potrebni za učinkovito upravljanje od lokalne zajednice do vrha države, pri čemu je svakako jedan od najosjetljivijih popis birača.
“Sadašnji popis birača treba ažurirati i pročistiti, za što treba vremena, a prvo se mora odrediti metodologiju utvrđivanja popisa birača”, kaže Akrap.
Hrvatska već ima niz parcijalnih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, umirovljenika, upisanih u osnovnu i srednju školu i visokoškolske ustanove… Ipak, postoje i tri ključna administrativna registra koje tek treba ustrojiti. To su registar zgrada i stanova, kućanstava i stanovništva.
Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja. Osim toga, trebao bi sadržavati i identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama. Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav.
Izvor:HINA
Hercegovka.net
