Korišten kao lijek i bojilo, šafran je poznat od davnina, spominjan u Bibliji, veličan još u Mezopotamiji prije 5000 godina. Danas je njegova uloga uglavnom ograničena na kulinarsku upotrebu, što ga ne čini ništa manje vrijednim. Štoviše, vrlo je cijenjen začin i koristi se u gotovo cijelom svijetu. Često je nazivan “kraljem začina”.
Iz svake lukovice šafrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubičaste do plave boje od kojih svaki ima tri crveno-narančasta tučka duga 25-30 mm. Srećom, potrebno ga je vrlo malo da bi dao aromu i boju jelu – već četvrtina žličice (oko 1/10 grama) mrvljenih vlakana intenzivno će obogatiti 4-6 porcija riže. Šafran kojeg možemo naći u prodaji pakiran je u vrlo malim količinama. Prodaje se u obliku sušenih vlakana ili mrvljeni.
Zbog visoke cijene postoji i rizik od prevare kupovinom jeftinije zamjene za šafran. Jedna od takvih je vrsta kurkume nazvana “indijski šafran”. Međutim u Indiji raste pravi šafran. Postoje, dakle, začini slični šafranu koji također lijepo boje jela karakterističnom žuto-narančastom bojom, poput šafranike (tzv. meksički šafran) ili kurkume, međutim niti jedan zamjenski začin nema tu čarobnu aromu pravog šafrana, piše Agroklub.
Najskuplji začin na svijetu: I do 3000 dolara po kilogramu
Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu, zovu ga i ‘crveno zlato’. Kratka sezona cvata, tek tri tjedna u godini, kao i mukotrpno branje i proces proizvodnje čine ga skupljim od drugih začina.
Za jedan kilogram šafrana potrebno je ubrati između 150 i 200 tisuća cvjetova. Bere se isključivo ručno. Cijena šafrana kreće se i do tri tisuće dolara po kilogramu, prenosi Business Insider.
Rijetki se bave uzgojem
Hrvatska ima određene regije koje su pogodne za uzgoj šafrana, ali uvjeti mogu varirati ovisno o specifičnim lokalnim klimatskim uvjetima. Primjerice, područje oko grada Zadra, kao i neki dijelovi Dalmacije, Istre i unutrašnjosti Hrvatske, imaju klimu koja bi mogla biti prikladna za uzgoj šafrana. Iako Hrvatska ima potencijal za uzgoJ, važno je da se potencijalni uzgajivači temeljito informiraju o specifičnim zahtjevima za uzgoj ovog zahtjevnog začina i provjere lokalne uvjete prije početka uzgoja.
U Žeravi, jedinom dalmatinskom mjestu gdje se uzgaja šafran, aktivni su Goran Paleka i Zvonimir Baričević. Njih su dvojica nedavno gostovali u HRT-ovoj Emisiji za selo i poljoprivredu. svake godine očekuju berbu od oko 30 tisuća cvjetova, s namjerom plasiranja ovog začina na gastronomsko tržište u Zadru.
Paleka i Baričević smatraju da šafran ne dobiva adekvatnu podršku, budući da se klasificira kao začinsko bilje, iako bi mogao biti tretiran kao posebna kategorija, možda čak i cvijeće, kako bi se ostvarila potpora za uzgoj. U Hrvatskoj je svega nekoliko uzgajivača šafrana, iako je njegova cijena nevjerojatno visoka te se može dobro zarađivati, prenosi Dnevno.hr
Foto: University of VT Entomology & Saffron Research/YouTube Screenshot
Hercegovka.net
