Često čujemo rasprave o tome je li nekada bilo bolje ili danas živimo kvalitetnije. Istina je vjerojatno negdje između. Današnja tehnologija donijela nam je mogućnosti o kojima su generacije prije nas mogle samo sanjati, ali istovremeno mnogi građani smatraju da je život postao znatno skuplji i financijski neizvjesniji.Ako svemu tome dodamo i iznimno visok stupanj stresa pod kojim danas živimo, tada moderno doba dobiva jedan veliki minus koji ni sva tehnologija ne može nadoknaditi.
Piše:Daniela Škegro
Stan je nekad bio ostvariv cilj
Prije nekoliko desetljeća rješavanje stambenog pitanja bilo je mnogo dostupnije nego danas. Mnogi radnici dobivali su stanove od poduzeća u kojima su radili ili su kroz različite stambene programe lakše dolazili do vlastitog doma.
Kupnja stana ili kuće bila je veliki životni korak, ali za većinu obitelji nije predstavljala gotovo nedostižan cilj. Danas mladi ljudi često godinama štede samo za početno učešće, dok ih nakon toga čekaju krediti koji traju i po tri desetljeća. Cijene nekretnina rastu brže od plaća, pa je vlastiti dom za mnoge postao san koji se sve teže ostvaruje.
Jedna plaća nekada je mogla prehraniti obitelj
Mnoge obitelji živjele su od jedne plaće. Nije bilo luksuza, ali se moglo planirati, graditi kuću, školovati djecu i otići na godišnji odmor.
Danas su dvije plaće često minimum za normalan život. Troškovi stanovanja, hrane, goriva, režija i svakodnevnih potreba toliko su porasli da veliki broj građana svakog mjeseca vodi borbu s kućnim budžetom.
Voće i povrće postali su luksuz za mnoge umirovljenike i obitelji s više djece koji žive u gradu
Posebno zabrinjava položaj umirovljenika i obitelji s više djece koji žive u gradu i nemaju svoje baštu ili vrt. Nekada su voće i povrće bili sastavni dio svakodnevne prehrane, dok danas mnogi stariji građani pažljivo računaju mogu li si priuštiti kilogram trešanja, jagoda, paprika ili grožđa.
Nije rijetkost čuti umirovljenike kako kažu da u trgovinu ulaze s popisom želja, a izlaze samo s onim najnužnijim. Kada osnovne namirnice, koje bi trebale biti dostupne svima, postanu luksuz, to je problem koji pogađa cijelo društvo.
Posebno apsurdno zvuči činjenica da je danas često moguće kupiti majicu, košulju ili čak haljinu po akcijskoj cijeni za manje novca nego kilogram pojedinog sezonskog voća. U vremenu kada bi zdrava prehrana trebala biti dostupna svima, došli smo do situacije da je ponekad jeftinije kupiti komad odjeće nego napuniti zdjelu voćem. Mnogi se s pravom pitaju kako smo došli do toga da osnovne životne namirnice postaju luksuz, dok se roba široke potrošnje može pronaći po cijenama koje su niže od cijene nekoliko kilograma voća i povrća.
Za mnoge umirovljenike i obitelji s nižim primanjima to više nije pitanje izbora, nego pitanje mogućnosti. A društvo u kojem su trešnje, jagode ili kvalitetno voće postali luksuz zaslužuje ozbiljno preispitivanje prioriteta.
Režije i hrana sve više opterećuju kućni budžet
Računi za struju, vodu, grijanje i druge komunalne usluge danas zauzimaju značajan dio mjesečnih primanja. Istovremeno, cijene hrane kontinuirano rastu, pa građani sve češće moraju birati između onoga što žele i onoga što si mogu priuštiti.
Mnogi se slažu da danas imamo više proizvoda, veći izbor i moderniji način života, ali i osjećaj da za isti novac dobivamo manje nego prije.
Odlazak frizeru postao je ozbiljan trošak
Još jedan primjer promjena koje građani svakodnevno osjećaju jesu usluge koje su nekada bile sasvim uobičajene. Odlazak frizeru za mnoge je postao značajan izdatak.
Građani često komentiraju kako su cijene šišanja i drugih frizerskih usluga porasle do razine kao da se radi o luksuzu rezerviranom za posebne prilike, a ne o redovitoj potrebi. Ono što je nekada bilo dio svakodnevnog održavanja danas mnogi planiraju unaprijed kako bi uklopili u kućni budžet.
Imamo više tehnologije, ali imamo li više sigurnosti?
Danas nosimo računala u džepovima, možemo razgovarati s ljudima na drugom kraju svijeta, naručivati proizvode jednim klikom i pristupiti gotovo svim informacijama u nekoliko sekundi.Danas imamo više mogućnosti nego ikada prije, ali ako tome pridodamo stalnu financijsku neizvjesnost, utrku s vremenom i razinu stresa koja je postala svakodnevica, teško je ne zapitati se jesmo li uistinu dobili onoliko koliko smo izgubili.
Jer što vrijedi najnoviji telefon ako mladi teško mogu do krova nad glavom, a umirovljenici moraju razmišljati mogu li si priuštiti svježe voće i povrće, dosta djece je neostižno?
Daniela Škegro/Hercegovka.net
