Na brdašcima Žuberić i Muminovača sjeverozapadno od Gabele nakon obilaska terena slobodni smo ustvrditi – niče jedna nova Hercegovina.
Hoće li se svakom svidjeti to je već drugo pitanje, međutim kultivirani dio tog prostora najava je moguće budućnosti juga Hercegovine, javlja Lj::portal.
Zahvaljujući činjenici da se ta dva brdašca na čijim vrhovima su ilirska gradine, uzdižu na oko 170 metara, iznad razine mora, naprosto „bodu“ oči s 5 do 10 metara iznad mora kolika je nadmorska visina područja oko Čapljine i Metkovića.
Bili smo tu kada su počeli radovi polovicom kolovoza 2018. godine, međutim sada je to jedna posve nova priča o kojoj inženjer agronomije Toni Falak, voditelj proizvodnje tvrtke „Agroherc organic agriculture“, kaže:
„Trenutno je pod koncesijom 140 hektara brda koje se kultivira i privodi kulturi i sadnji. Trenutno imamo posađeno 1,2 milijuna sadnica smilja, nekih 5.000 maslina i također oko 5.000 sadnica divljeg šipka.
Sadnju maslina nastavljamo ovih dana, u planu je novih 5.000 maslina, a na proljeće u planu je sadnja 3.000 smokava i još 5.000 sadnica divljeg šipka. U tu svrhu pripremamo tlo, bageri su u punom pogonu, onda slijedi ravnanje i „frezanje“ terena, a na koncu kopanje rupa.”
Kad se pogleda valovita prostrana plantaža smilja, asocijacija je odmah na općepoznati krah smiljomanije u Hercegovini, na upit kako je ova tvrtka „okrenula pilu naopako“, ing. Falak kaže:
„Gledajte, ako imate organsku priču o uzgoju onda se nađe tržište za takvo ulje. Uvjeti su rigorozni, morate ispoštovati sve parametre certifikata, svega onoga što je popratno u proizvodnji od nadgledanja, prismotre, zaštite koja je s organskim preparatima, do samog procesa destiliranja onda dobijete ulje koje je izvrsne kvalitete, koje je jako priznato, o cijeni ne bih govorio, uglavnom sve se proda.
Glavna tržišta za naše ulje od smilja su Njemačka i Francuska s tendencijom širenja. Imamo i novih upita, čak imamo i ponudu za sadnju lavande, da radimo proces destiliranja i proizvodimo ulje. U toj priči smo sada, dobili smo i sjeme, pa se na proljeće može očekivati prva sadnja lavande. Prvim rezultatima investitori su zadovoljili čime je stvorena podloga za dalji razvoj.“
-Izgleda da će hercegovačka brda u pravom smislu riječi mirisati aromatičnim biljkama, spominjete organsku proizvodnju, koliko je teško zadovoljiti standarde organske proizvodnje i što ona podrazumijeva?
-To je široka tema, ukratko mogu reći – pod prismotrom smo stranaca – Nijemaca i Francuza koji dolaze tu redovito svakih par mjeseci, uzimaju uzorke, tla, listova i svega onoga što se ovdje radi. Imate vi kasnije naknadu za to sve, ali da zadovoljite kriterije to je zaista jako, jako, teško.
-Šipci, što se s njima kani raditi, kod nas im za sada osim soka sezona traje mjesec, dva?
-Posadili smo 5.000 dvogodišnjih sadnica, ove godina imamo i prve tragove komad, dva, tri plodova, ali priča sa šipcima se širi. U planu su posebne destilerije, prešaone, a šipak može biti i sok, i sirup, zatim sušena kora ide za čajeve, posebna priča je ulje iz sjemenke šipka… Uglavnom naš autohtoni divlji šipak je jako, jako zahvalna kultura.
-Vidimo kod smilja nema navodnjavanja, zašto?
-Što se tiče smilja ne radimo navodnjavanje, znamo s kojeg područja potječe, a to je upravo ovakav krš. Valjala bi mu voda, nakon šišanja i svega onoga što ide, ako padne kiša dobro pala, ako ne padne nije pala i gotovo, međutim odradimo mi prehranu organskim preparatima gdje te šokove nakon rezidbe, smanjimo u velikoj mjeri.
Naravno, smilje na plantažama tvrtke „Agroherc organic agriculture“, ne daje megalomanske količine zelene mase ni dvije žetve aktualne u vrijeme smiljomanije. Priče su išle do dvije žetve godišnje s prinosom kilogram po stabljici itd. Na plantažama ove tvrtke jedna je žetva, a količina zelene mase je 200-ak grama, bolje stabljike do 250 grama.
„Navodnjavanje, ipak postavljate mrežu, što će se točno navodnjavati“, pitali smo ing. Falaka?
-Navodnjavat će se maslina, šipak i smokava koju planiramo saditi na proljeće, odnosno sve višegodišnje kulture. Izbušena su dva bunara dole u polju u Strugama, odakle će se izbacivati voda u bazene, bit će tri bazena od 1.000 – 1.250 ‘kubika’, odatle će voda ići sustavom cijevi na određene plantaže, digitalizacija…
Za maslinare informacija da se na plantažama u brdima kod Gabele sade ili su posađene istarska bjelica, oblica, levantinka, pa talijanske sorte leccino i pendolino, a razmišljao i o španjolskim sortama.
Sade se isključivo dvogodišnje sadnice, a druge godine nakon sadnje prvi je rod. Što se tiče plasmana tržište Bosne i Hercegovine je premalo za proizvode koje kani proizvoditi tvrtke „Agroherc organic“ u Gabeli, a uz to nije kako reče ing. „Falak“ „nije ni platežno moćno“.
Na kraju ističemo da su investitori u novo čudo u agraru na području Gabele, nakon „Adria Histhila“ tvrtke za proizvodnju presadnica, Nijemci koje je na ovo područje usmjerio Admir Rahimić, Čapljinac iz Stanojevića koji živi i radi u Njemačkoj.
Izvor: Lj::portal.
