Mladi krumpir iz plastenika uskoro na tržištu

Date:

Sadnja ranih krumpira, najraniji sezonski posao u jugozapadnoj Hercegovini, bliži se kraju. U najvećem proizvodnom području, ljubuškim Vojnićima, sadnja je pri samome koncu, dok su u okolnim mjestima nezasađene površine nešto veće. Razlog su nepovoljni vremenski uvjeti, odnosno veći broj kišnih dana od prosjeka za ovo doba godine. Prestanak oborina i vedro vrijeme omogućit će da se taj posao uskoro okonča.

Tendencija rasta

Prema informacijama s terena, zasađeno je između 75 i 80 posto od više od 300 hektara prijavljenih površina. Budući da je desetak hektara ranije zasađeno u plastenicima te da neprijavljenih ima još četrdesetak hektara, smatramo da će ukupna površina zasađena mladim krumpirima ove godine dosegnuti 350 hektara – ističe ing. Ivan Primorac, stručni savjetnik Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog.

Sa zadovoljstvom mogu reći da, prema prijavama, sadnja ove važne kulture nije opala unatoč enormnome skoku cijena repromaterijala, u prvome redu mineralnih gnojiva, u protekle dvije godine. Što se tiče ove sezone, skuplji za 10 do 15 posto bio je samo sjemenski krumpir, dok su se cijene repromaterijala zadržale na dosegnutoj visokoj razini – konstatira ing. Primorac.

Od informacija koje smo čuli u Poljoprivrednoj zadruzi “Plodovi zemlje”, široj javnosti najvažniji je podatak da plastenički krumpir dobro napreduje i da bi se u većim količinama na tržištu mogao pojaviti polovinom travnja. Za razliku od vremena kada se krumpir počeo saditi u plastenike, površine su dosegnule zavidnih desetak hektara s tendencijom daljnjega rasta. Zadruga će nastaviti s kampanjom nabave plastenika pod vrlo povoljnim uvjetima, kupac odnosno povrtlar plaćat će samo 25 posto investicije, dok će se glavnina sredstava osigurati iz drugih izvora.

Ove godine planirana je nabava još 50 tipskih plastenika. Podsjećamo, dugo vremena hercegovački povrtlari smatrali su kako sadnja krumpira u plastenike nije rentabilan posao, tako da su se ovdašnji povrtlari relativno kasno, prije pet-šest godina, uključili u taj posao. Za to kratko vrijeme u dobroj mjeri uspjeli su potisnuti uvozni rani krumpir iz Francuske, Egipta, Maroka… i usput nešto i zaraditi. Podsjećamo, protekle godine cijena plasteničkih krumpira kretala se oko 1,50 KM za kilogram.

U zadruzi “Plodovi zemlje” za ističu kako su zadovoljni načinom na koji su povrtlari amortizirali golemi skok repromaterijala, pojedine vrste gnojiva skuplje su i do 400 posto, međutim, nisu zadovoljni načinom na koji prate trendove, a trendovi se mijenjaju.

Manja pakiranja

Ako se u prodajnim centrima krumpir, kupus ili neka druga kultura nude u manjim pakiranjima i vakuumiranoj ambalaži, onda i mi moramo tome težiti. Ako brzo ne počnemo mijenjati svoja shvaćanja, kvaliteta će nam biti uzaludna, konkurencija će nas “pojesti” – zaključuju.

Izvor:Dušan Musa/ Večernji list

Hercegovka.net

Share post:

More like this
Related

Večeras će se u Hercegovini paliti svitnjaci

"Bolje da izumre selo već običaji" - kaže stara...

Mostarke dotjerane usprkos visokim temperaturama

Živa na termometru u Mostaru prelazi iznad 40 stupnjeva.Mostarke...

Kilometre gazi s lakoćom: Majka i njen autistični sin Veljko pješače do Ostroga

Sedamnaestogodišnji Veljko Jaćimović koji ima autizam i njegova majka...

Ovu biljku zovu ‘crveno zlato’: Kilogram se prodaje i za 3000 dolara, može se dobro zaraditi

Korišten kao lijek i bojilo, šafran je poznat od...