Kupres dobiva jedan od najvećih vjetroparkova, investicija 150 mil. KM

Nakon gotovo 16 godina od početka realizacije projekta, općina Kupres na lokalitetu Debelo brdo dobit će jedan od najvećih vjetroparkova u BiH, čija se investicija procjenjuje na 150 milijuna KM. Iza cijelog projekta stoji privatna tvrtka KONCIG d.o.o. Posušje, a iz novoizgrađenog vjetroparka instalirane snage 54 MW godišnje bi se proizvodilo 150 GWh struje. Spomenimo da su po prvotnom planu, kako piše u elaboratu, opremanje opreme i početak izgradnje vjetroparka trebali početi polovinom 2016., a završetak izgradnje i puštanje u pogon vjetroelektrane Debelo brdo krajem 2016. ili početkom 2017, piše Večernji list BiH.

Investitori i prepreke

No, tek je ove godine završena potpuna dokumentacija i rješenje je izdalo Federalno ministarstvo industrije, rudarstva i energetike. Projekt izgradnje VE Debelo brdo planiran je i uvršten u strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH. Područje oko Kupresa, Livna i Tomislavgrada zbog značajnog resursa vjetropotencijala predviđeno je za izgradnju vjetroelektrana. Kako bi se smanjila procedura oko dobivanja dozvola za izgradnju energetskih projekata za solarne i vjetroelektrane te činjenice da za njih treba dobiti oko 50 raznih dozvola i čekati najmanje tri do četiri godine, vlasti u Federaciji BiH obećale su utemeljiti “one stop-shop”, institut u kojem će potencijalni investitori moći na jednom mjestu dobiti većinu potvrda i informacija za gradnju objekta, piše Večernji list BiH. Zbog usklađivanja energetske politike s direktivama Europske unije BiH treba znatno povećati udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora. No, taj plan usporavaju razne administrativne barijere na koje investitori nailaze – od općina, županija do entiteta i države. Dobivanje električne energije iz solarnih i vjetroelektrana, hidroakumulacija…, kako se navodi, mora biti strateški cilj u BiH jer se procjenjuje kako će zbog politike očuvanja klime do 2030. prava na emisiju stakleničkih plinova biti najmanje prepolovljena u odnosu na početnu 1990., što će utjecati na strukturne promjene u proizvodnji i potrošnji energije. Predvodnik u ovim projektima je Elektroprivreda HZ HB. Nakon VE Mesihovina, prve vjetroelektrane u BiH, nešto južnije Elektroprivreda HZ HB imat će uskoro i novu. Riječ je o VE Poklečani. Projekt izgradnje dio je programa javnih investicija FBiH i Prostornog plana ZHŽ-a, piše Večernji list BiH.

Planovi i proizvodnja

U srpnju 2020. potpisan je ugovor za izradu studije vjetra VE Poklečani s hrvatskom tvrtkom Megajoule Adria iz Zagreba. Prilikom izrade studije izvođač je predložio nekoliko vrsta suvremenih vjetroturbina većih snaga koja su uzete u proračunima u novoj studiji izvodljivosti VE Poklečani koju je izradila Elektroprivreda HZ HB. VE Poklečani će se nalaziti u sjevernom dijelu općine Posušje, otprilike 13 km sjeveroistočno od središta općine, na širem planinskom području Štitar planine, sjeveroistočno od Rakitna. Studijom vjetra VE Poklečani i studijom izvodljivosti VE Poklečani razmatrane su različite varijante ugradnje vjetroturbina jediničnih snaga u rasponu 5-6,6 MW te je napravljen raspored vjetroturbina na obuhvatu VE Poklečani koji predviđa mogućnost izgradnje 20 vjetroturbina. – Uz vjetroturbinu maksimalne snage od 6,6 MW, uz 20 lokacija, instalirana snaga VE Poklečani iznosila bi 132 MW. Može se očekivati ukupna godišnja proizvodnja električne energije, sa svim uračunatim gubicima, u iznosu od 436.960 MWh, piše Večernji list BiH.

Piše:Desk

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)