Bosanskohercegovačko iseljeništvo izravnim novčanim doznakama, ali i tekućom potrošnjom, koja će biti posebno izražena u iduća tri mjeseca, u značajnoj mjeri utječe na ekonomsku sliku BiH, odnosno na ojačavanje životnog standarda brojnih obitelji. Prof. dr. Senad Softić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši guverner Centralne banke BiH, za Večernji list se osvrnuo i na činjenicu da dijaspora praktički više ulaže u domovinu od izravnih stranih ulagača, a to je potkrijepio podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, kada su izravne strane investicije (DSI) iznosile 1,44 mlrd. KM. Podatak za cijelu 2023. još nije dostupan. Ali je gotovo izvjesno da je iznos doznaka veći od DSI u protekloj godini, naglasio je Softić. No, postoji i drugi segment koji bi dugoročno doveo do brojnih prednosti, a riječ je o ulaganjima iz dijaspore u investicijske projekte, piše Večernji list
I dok se doznake dijaspore mogu lako izmjeriti na godišnjoj razini, u svakodnevnom životu one imaju nemjerljiv značaj, a poglavito iz kuta brojnih obitelji
Bosanskohercegovačko iseljeništvo izravnim novčanim doznakama, ali i tekućom potrošnjom, koja će biti posebno izražena u iduća tri mjeseca, u značajnoj mjeri utječe na ekonomsku sliku BiH, a poglavito kada govorimo o obiteljima u domovini koje se dobrim dijelom za svladavanje svakodnevnih financijskih izazova i rizika koriste pomoći koju dobivaju preko granice.
Ulaganje
Prof. dr. Senad Softić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši guverner Centralne banke BiH, u razgovoru za Večernji list uputio je na izniman značaj koje doznake iz inozemstva imaju kada je riječ o kupovnoj moći stanovnika, ali i ukupnom standardu. Uputio je pritom i na činjenicu da same doznake u velikoj mjeri ojačavaju cjelokupnu ekonomsku situaciju u zemlji, a kao primjer je naveo podatak kako su ukupne doznake u prošloj godini od 3,56 milijardi maraka u odnosu na bruto domaći proizvod čak 6,89 posto. Softić se osvrnuo i na činjenicu da dijaspora praktički više ulaže u domovinu od izravnih stranih ulagača, a to je potkrijepio podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, kada su izravne strane investicije (DSI) iznosile 1,44 milijarde KM.
– Podatak za cijelu 2023. još nije dostupan. Ali je gotovo izvjesno da je iznos doznaka veći od DSI u protekloj godini – naglasio je Softić.
I dok se doznake dijaspore mogu lako izmjeriti na godišnjoj razini, u svakodnevnom životu one imaju nemjerljiv značaj, a poglavito iz kuta brojnih obitelji koje bi muku mučile u borbi sa svakodnevnim financijskim obvezama, od tekuće potrošnje, a osobito prehrane koja je i najviše na udaru inflacije, pa do nekih nepredviđenih ulaganja koja “krase” svakodnevicu.
– Doznake iz inozemstva su značajne i dobrodošle. Značajno utječu na kupovnu moć stanovništva i njihov standard. Iskustveno, najveći se dio doznaka odnosi/odlazi na potrošnju – naglasio je Softić. No, postoji i drugi segment koji bi dugoročno doveo do brojnih pogodnosti za gospodarstvo općenito. U tom kontekstu Softić napominje kako bi bilo vrlo
opravdano ako bi se sistematizirano pristupilo usmjeravanju dijela doznaka u investicijske projekte.
– To bi omogućilo i veće doznake u ukupnom iznosu. A s druge strane, učinci bi se sigurno multiplicirali u smislu ekonomske aktivnosti, zapošljavanja, standarda, pa u konačnici i potrošnje – objasnio je.
Naravno, pitanje investicija treba promatrati i kroz tematiku ojačavanja suradnje između dijaspore, a osobito onih iseljenika koji su uspješni poslovni ljudi ili su pak ostvarili kontakte s poslovnim zajednicama u europskim državama i domovine. Takvo što sa sobom otvara potpuno nove perspektive, a poglavito kada govorimo o privlačenju novih investicija, odnosno lobiranju za BiH koja se, uslijed nekih svojih kompa
rativnih prednosti, može nametnuti kao privlačne destinacije za investiranje. Naravno, prednosti ulaganja u BiH prvenstveno se ogledaju kroz niže poreze, kao i nižu cijenu rada, no, jednako tako, obrazovanu radnu snagu. Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u ovom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Tekuća potrošnja bit će posebno izražena u iduća tri mjeseca, u vrijeme kada je veliki dio iseljenika na moru na odmoru
Važna uloga
Upravo dijaspora može imati ključnu riječ i ulogu kada je riječ o boljem iskorištavanju investicijskog potencijala BiH te prenijeti na zapad dobar glas o svim onim pozitivnim elementima koji bi nagnali investitore da neke od svojih poslovnih ideja realiziraju upravo ovdje. U konačnici, već je od pandemije jasno kako Zapad traži geografski bliže lokacije za ulaganja, a potaknut nekim novim rizicima na geopolitičkom planu, kao najsigurnija opcija nameće se upravo investiranje u zemlje zapadnog Balkana, pa tako i BiH, koje su zemljopisno bliže, imaju dobro obrazovanu radnu snagu, a u slučaju BiH i prednosti poput niže cijene električne energije, kao i poreza na dohodak. Još je potrebno stabilno političko ozračje i smanjene birokratske prepreke…
Izvor:Večernji list
Hercegovka.net
