Danas živimo u vremenu u kojem se rat više ne vodi samo u rovovima, projektilima i topništvom, nego i u digitalnoga prostora, udarajući izravno tamo gdje je čovjek najranjiviji, u osnovne životne potrebe, hranu, mir i sigurnost. Sabotaže rashladnih sustava i zamrzivača diljem Europe i svijeta nisu puki tehnički kvarovi; ovo je ogledalo suvremenoga hibridnog ratovanja koje smišljeno i podmuklo unosi nemir, strah i psihološku nesigurnost među obične ljude.
Kada nevidljiva ruka s udaljenosti podigne temperaturu u hladnjacima i zamrzivačima na pedeset stupnjeva Celzijevih, pretvarajući tone mesa, povrća i osnovnih namirnica u trulež, poruka koja se šalje nije samo financijska šteta. Poruka je psihološka:vaš je lanac opstanka krhak, vaš je mir privremen, a sustava zaštite zapravo nema! To je klasična metoda hibridnih prijetnji, izazivanje kaosa bez ispaljenoga metka, stvaranje skrivenoga pritiska na stanovništvo i testiranje otpornosti društva na kolaps.
Ovi koordinirani udari na sustave hlađenja pogodili su više europskih država i ključnih objekata:
• Francuska: Poprište masovnih udara gdje je u valovima (posebice tijekom listopada i studenoga) pogođeno oko sedam stotina trgovina i velikih trgovačkih lanaca (poput Intermarchéa i Carrefoura). U pojedinim objektima dolazilo je čak i do topljenja i manjih požara uslijed namjernoga forsiranja grijanja u rashladnim uređajima.
• Sjedinjene Američke Države: Slični incidenti i kvarovi rashladnih sustava zabilježeni su u trgovinama unutar pojedinih vojnih baza (poput baze Fort Huachuca u Arizoni), što pokazuje da ni vojna logistika nije ostala pošteđena ovih ranjivosti.
• Švedska: Na udaru su se našli supermarketi lanaca ICA Kvantum i Coop (između ostalih u regijama poput Sjöboa), gdje su zatečeni radnici ujutro zatekli kaos, uništene zalihe i hladnjake koji su umjesto minusa puhali vruć zrak.
• Belgija: Deseci trgovina velikih lanaca poput Delhaizea,Carrefoura,Colruyta i IKEA-e u regiji Bruxellesa i drugih gradova pretrpjeli su iznenadna isključenja i podizanje temperatura u rashladnim vitrinama.
• Luksemburg: Zabilježeni su identični incidenti u maloprodajnim objektima koji su ostali bez cjelokupnih rashladnih zaliha.
• Irska: Pogođeni su maloprodajni lanci (poput SuperValuovih objekata) s praznim hladnjacima i uništenom robom.
• Estonija: Evidentirani su kvarovi i kompromitiranja u objektima trgovačkog lanca Selver i srodnim trgovinama.
• Nizozemska i Portugal: Trgovački objekti prijavljivali su nagle digitalne smetnje i ispadanje rashladnih sustava iz funkcije.
Ovakve akcije ogoljuju zastrašujuću istinu: naša svakodnevica ovisi o digitalnoj mrežnoj povezanosti koja je ostavljena nezaštićenom. Kada hakeri ili skriveni državni akteri koriste zastarjelu programsku opremu, loše tvorničke lozinke ili umjetnu inteligenciju kako bi iz fotelje uništili tone hrane, to kod čovjeka budi duboki instinktivni nemir.
Cilj hibridnog rata i jest u tome, da se običan čovjek u trgovini zapita:Što je sljedeće? Voda? Struja? Grijanje? Vrijeme je da se sigurnost prestane promatrati kroz birokratske protokole, jer svaka nezaštićena mreža postaje oružje u rukama onih koji žele destabilizaciju i strah.
Petar Slišković / hercegovka.net