Građani na mukama, bez obiteljskih liječnika ostalo 20.000 Hrvata, a novih liječnika nema. Dr. Rađa komentira i slučaj omiljene splitske doktorice ‘prisilino‘ poslane u mirovinu

0

U ovom trenutku negdje između 17 i 20 tisuća državljana RH “razbija glavu” i “baulja” uokolo tražeći novog obiteljskog liječnika.

Piše:Ivica Marković

Naime, prema riječima dr. Vikice Krolo, zamjenice predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK), samo u zadnjih 10 dana je 10 liječnika obiteljske medicine diljem Hrvatske otišlo u mirovinu.

– Prije 10 dana nas je bilo 2209, a jučer nas je bilo 2199. Od te brojke, prije 10 dana je bilo u RH 777 liječnika obiteljske medicine starijih od 60 godina, a jučer ih je bilo 771. Dakle, ako svaki taj liječnik koji je “nestao” s liste obiteljskih liječnika ima, najmanje po 1700 pacijenata, jer ima onih koji imaju i više tada vam je jasno, koliko je ljudi ostalo bez obiteljskog liječnika, odnosno koliko će njih morati promijeniti liječnika, ako ne žele prihvatiti zamjenu, ako je uopće ima. A, novih liječnika nema – kazuje dr. Krolo

OGROMAN MANJAK

Brojka obiteljskih liječnika koji nedostaju u ovoj državi poprima katastrofične razmjere.

– Ako liječnici imaju standardno 1700 pacijenata, onda nas u Hrvatskoj, u ovom trenutku nedostaje 200-tinjak iz obiteljske medicine, a kada bi liječnici kojim slučajem imali 1500 pacijenata, što je optimalna brojka i brojka koju želimo “izboriti” za sebe, onda nas nedostaje 400-tinjak – kazuje dr. Krolo.

Da brojke ne bi ostale ovako katastrofične i da bi se barem malo popravile služe specijalizacije, kojih proteklih godina i nije baš bilo pretjerano puno raspisano iz obiteljske medicine. A, ni interes nije bio bogzna koliki, jer bi većina završenih studenata medicine voljela raditi po hrvatskim bolnicama i biti kirurzi, gastroenterolozi, kardiolozi… A ne obiteljski liječnici koji od ovih bolničkih imaju između ostalog i manje plaće i koji u svojim ambulantama ostaju i po nekoliko sati nakon završetka radnog vremena, kako bi odradili sve ono što nisu, zbog velikog broja pacijenata, stigli odraditi tijekom radnog vremena.

– U ovom trenutku u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) na specijalizaciji iz obiteljske medicine nalazi se 48 mladih liječnika. Troje od njih će svoju specijalizaciju polagati (završni ispit) početkom veljače ove godine, a četvero početkom ožujka ove godine. Dakle, njih sedam će biti vrlo brzo gotovi specijalisti obiteljske medicine. Od ovih 48, njih osam, odnosno njihovih osam specijalizacija je financirano iz EU fondova, petorici specijalizaciju plaća SDŽ, a s njih 34 koje se također financira iz EU fondova, još uvijek nismo ni potpisali ugovor o financiranju specijalizacije i to ćemo uraditi u sljedećih nekoliko dana. Jednoj kolegici specijalizaciju financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Moram istaknuti da od ovih 48 specijalizanata, njih 40-ak, nemaju svoje ambulante, dok njih sedam-osam ima i rade u njima – kazuje dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije (DZ SDŽ).

I upravo je tu i nastao problem.

Naime, “zrakom” se proširila priča kako će ovih sedam-osam liječnika koji imaju svoju ambulantu i koji imaju obaviti specijalizaciju, specijalizirati onako “usput” dok rade, odnosno kako neće prekidati rad u svojim ambulantama za vrijeme specijalizacije i kako će izostajati samo po nekoliko dana kada budu trebali ići na seminare ili slušati predavanja.

Takva “usput” specijalizacija izazvala je upitnike u glavama onih koji se pitaju koliko će ti i takvi liječnici naučiti tijekom specijalizacije i hoće li zaista biti specijalisti kada je završe ili će tek biti “priučeni specijalisti”. Isto tako, pojavila se informacija kako neki mentori u SDŽ nisu mogli dobiti ni jednog specijalizanta, već su oni “razdijeljeni” samo među mentorima Doma zdravlja SDŽ, pa ih mnogi imaju i po nekoliko.

BRAČKI PRIMJER

– Ništa od toga ne odgovara istini. Naime, samo njih sedam ili osam imaju svoje ambulante i za svih njih su nađene zamjene za vrijeme njihovih specijalizacija. Ovi ostali, njih 40-ak nemaju svoje ambulante i za njih nije bilo potrebno ni tražiti zamjene, a zaposleni su u Domu zdravlja SDŽ radi specijalizacije i oni će za četiri godine preuzeti one ambulante iz kojih će u međuvremenu kolege otići u mirovinu. Ako neka od zamjena koja mijenja liječnika u ambulanti, koji je na specijalizaciji i sama dobije svoju specijalizaciju, ponovno ćemo naći zamjenu za tu ambulantu.

Dalje, što se tiče mentora, odnosno mentorstva DZ SDŽ ima dosta svojih mentora, tako da nema apsolutno neke potrebe da uzimamo “vanjske” mentore. Recimo, na otoku Braču imamo liječnicu koja je mentorica i koja nije dobila “svog” specijalizanta budući da ni jedan specijalizant iz obiteljske medicine ne živi na Braču. A, kako DZ SDŽ mora plaćati putne troškove svojim specijalizantima, taj specijalizant koji bi specijalizirao na Braču bio bi veliki trošak za budžet Doma zdravlja SDŽ.

Kada je u pitanju više specijalizanata po jednom mentoru, moram istaknuti da svaki mentor može imati do pet specijalizanata, ali ne odjednom. Budući da specijalizacija traje 48 mjeseci (četiri godine) ja kao mentor mogu slobodno u te četiri godine imati dva specijalizanta, svakog po 20 mjeseci (toliko traje specijalizantski staž u ambulanti obiteljske medicine) i još mi ostane osam mjeseci za trećega – pojašnjava dr. Rađa.

PROBLEM U VRGORCU

I dok postoje mentori koji ne mogu dobiti svog specijalizanta jer su “dislocirani”, odnosno ne postoje specijalizanti za obiteljsku medicinu iz njihova kraja, dr. Rađa “život” bi dao za jednog mentora u Vrgorcu.

– Eto, tamo imamo osobu koja želi specijalizirati obiteljsku medicinu, ali u Vrgorcu nemamo mentora koji bi to radio. I tu smo u problemu. I sada će ta osoba koja mora specijalizirati, morati putovati. Da bi liječnik postao mentor treba proći obuku na Katedri za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i mora biti upisan na listu mentora kaže – dr. Rađa.

Interes za specijalizaciju obiteljske medicine ovaj je puta postojao, što se nije događalo proteklih godina, jer “Hrvat ne odlazi rado u obiteljsku medicinu”.

– Za natječaj koji je bio raspisan za 30 specijalizacija iz obiteljske medicine prijavilo se 48 kandidata. Naknadno smo dobili još četiri specijalizacije i tada se prijavilo još 10-ak kandidata. Onda je jedna od kandidatkinja koja je dobila specijalizaciju odustala pa smo u studenom prošle godine ponovno raspisali tu jednu specijalizaciju i na nju se javilo pet kandidata. Dakle, interes postoji i nadam se da će i ostati tako – na kraju će dr. Rađa. 

Izvor:Slobodna Dalmacija

Odgovori