U vremenu u kojem empatija u svom pravom smislu i obliku polako iščezava, njezin se nedostatak osjeća u cjelokupnom društvu, a naročito kada govorimo o profesijama u kojima bi se, uz obaveznu stručnost, ona trebala podrazumijevati. To se posebno odnosi na zdravstvene djelatnike, a pogotovo liječnike.
Stoga smo razgovarali s prim. dr. Stanijom Tokmakčijom iz Mostara, liječnicom obiteljske medicine koja se, osim po profesionalnosti u radu, često ističe i po vrlo empatičnom pristupu svojim pacijentima.
Razgovarala: Daniela Škegro
Empatija u medicini danas je možda veći izazov nego ikada prije, no upravo zato postaje još važnija. Tehnologija i suvremena medicina mogu pomoći u postavljanju dijagnoze i liječenju, ali pacijenti najčešće pamte toplinu ljudskog pristupa — način na koji im se liječnik obratio, saslušao ih i pružio osjećaj sigurnosti.
Ljudskost se često očituje u malim stvarima: nekoliko minuta iskrenog razgovora, strpljenje pri objašnjavanju terapije ili jednostavan osjećaj da pacijent nije samo broj ili nalaz. U vremenu ubrzanog načina života, možda je upravo pažnja ono što najviše liječi.
Doktorice Tokmakčija, za početak, dotaknimo se vrlo osjetljive, ali među pacijentima često spominjane teme:
Kako danas, u vremenu ubrzanog života i sve prisutnije tehnologije, zadržati ljudskost i empatiju u odnosu prema pacijentima?
— U eri tehnologije liječnici su danas dostupni gotovo uvijek i na svim mrežama. Postoji mogućnost razmjene nalaza, savjeta o lijekovima i pružanja podrške pacijentima. Ne radim samo zakonskih sedam do osam sati u ambulanti. Većina mojih pacijenata šalje poruke i fotografije nalaza, a ja odgovaram čim ih pročitam. Živim i radim poziv obiteljskog liječnika.
Bitno je u obitelji prepoznati osobu za kontakt, osobito kada je riječ o starijim i bolesnim osobama koje ne znaju ili ne mogu ostvariti sve vidove komunikacije sa svojim obiteljskim liječnikom. Važno je dogovoriti kućni posjet, nazvati pacijenta telefonom i posvetiti mu pet do deset minuta razgovora. Pacijenti su na tome uvijek zahvalni i često kažu: „Hvala vam što mislite na mene.“
Kalendarski smo još uvijek u proljeću, no temperature već odavno podsjećaju na ljetne dane, što sa sobom donosi umor, preznojavanje i iscrpljenost organizma.
Hercegovina je poznata po velikim i naglim temperaturnim razlikama — koliko takve vremenske promjene utječu na zdravlje ljudi i s kojim se tegobama pacijenti najčešće javljaju liječnicima?
— Većina ljudi teško podnosi nagle oscilacije temperature i promjene tlaka zraka. Nije lako ni potpuno zdravim osobama, a posebno moraju biti oprezni stariji ljudi i hipertoničari. Potrebno je izbjegavati boravak na otvorenom od 11 do 17 sati te redovito uzimati propisanu terapiju.
Preporučuju se lagani obroci — povrće, voće, salate i dovoljno laganih proteina poput jogurta, kefira, kuhanog ili pirjanog mesa s manje masnoće te ribe. Također, vrlo je važno unositi dovoljno tekućine.
Jedno je pitanje koje se svake godine ponovno aktualizira s dolaskom visokih temperatura, pa nije naodmet podsjetiti na najvažnije savjete:
Kako se ljudi mogu najbolje pripremiti i zaštititi organizam tijekom ekstremnih vrućina i naglih vremenskih promjena, posebno starije osobe i kronični bolesnici?
— Svi pacijenti cijene stručnost, dostupnost i empatiju. Bitni su i povjerenje, razumijevanje, topla riječ podrške, ali i pravovremena dijagnostika. Svakako važno mjesto ima prevencija bolesti, počevši od dokazano učinkovitog cijepljenja, preventivnih i sistematskih pregleda, kao i probira na teške bolesti u rizičnim skupinama.
Trenutačno radimo hemokult test za osobe u dobi od 40 do 70 godina.
Dr. Tokmakčija, za kraj jedna poruka našim čitateljima, među kojima su, vjerujem, i Vaši pacijenti?
— Bolje je spriječiti nego liječiti, ali kada se mora liječiti, najbolje je početi na vrijeme. Danas je pacijent naš partner — razgovaramo, dogovaramo se, razumijemo i pratimo ishode liječenja. Zajedno se radujemo svakom dobrom ishodu. Najviše empatije i podrške obitelji treba u palijativnoj skrbi. I nama terapeutima je potrebna podrška. Živimo život i budimo zahvalni svakom danu.
Daniela Škergo/Hercegovka.net
