Daniela Škegro : Moderan način života koji uništava buduće generacije

Date:

Prije dvadesetak godina napisala sam kako će „moderan” način života, koji uključuje i prehranu, biti poguban i znatno utjecati na zdravlje ljudi.
Podjednako na fizičko i mentalno zdravlje.
Piše: Daniela Škegro za hercegovka.net
Kako će naši ljudi, koji su iznimno zdravi, otporni, razvijeni i mentalno i tjelesno, biti „na meti”.
Ratna djeca s ovih prostora u zapadnim su zemljama završavala po dva razreda u godini jer su bila iznad svojih zapadnih vršnjaka.
S ovako malog prostora toliki broj sportaša koji doslovno pokoravaju svijet nije mogao proći nezapaženo i trebalo ga je polako „zatirati”. Naravno, takve su moje izjave dočekane s podsmijehom i komentarima da sam neuka.
Vratimo se mislima desetljećima unatrag i prisjetimo se prvo koje su bolesti bile prisutne, kakva je bila fizička kondicija cjelokupnog stanovništva i kakve su bile tjelesne proporcije.
Žene su rađale djecu „u hodu”, radile i bile izuzetno otporne na dosta bolesti. Muškarci su bili iznimno snažni i izdržljivi.
Stariji ljudi također su imali pristup liječnicima, ali nije bilo potrebe za čestim odlascima jer su zdravlje mogli očuvati prirodnim putem, a tome je prvenstveno pridonosila zdrava prehrana i redovito kretanje. Ni medicina tada nije „od zdravih pravila bolesne”.
Ako se prisjetimo redovitih sistematskih pregleda u školama sedamdesetih godina, kada je, prema službenim podacima, manje od 10 % djece imalo ravna stopala, dok danas čak 80 % djece ima taj oblik deformacije.
Razlog porasta leži u tome što djeca gotovo da više nemaju mogućnost hodati bosa po travi, pijesku i kamenju.
Imamo također dramatičan porast lošeg držanja tijela i deformacija kod djece i mladih.
Tome su kumovali sjedilački način života, prikovanost uz TV ekrane i mobitele te dugotrajno sjedenje.
U oba slučaja važni su i porast tjelesne težine, koji pridonosi deformacijama, kao i obuća.
Nekoć je obuća bila jednostavnija i za djecu uglavnom platnena, a paralelno su djeca često hodala bosa.
Danas ne hodaju bosa, a obuća je neadekvatna.
Učestalost alergijskih bolesti u svijetu doživjela je dramatičan porast.
Nekada su te brojke u svijetu bile oko 5 %, a danas su dosegnule 50 % na globalnoj razini.
Kod školske djece danas se bilježi nevjerojatan porast i 50 % njih ima osjetljivost na barem jedan alergen.
Uzrok je u promjeni okoliša i načina života.
Što, laički rečeno, znači da smo u težnji za modernim načinom života uništili ono najvažnije – svoje zdravlje. No, još pogubnije od toga jest što je narušeno zdravlje budućih generacija.
Shvaćanje autizma prošlo je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija u povijesti medicine.
Autizam se smatrao iznimno rijetkim stanjem. Nekada, tijekom 1980-ih, službene statistike bilježile su tek 1 slučaj na 10.000 djece.
Danas, prema podacima CDC-a, dijagnosticira se čak 1 slučaj na 36 djece.
Kada je riječ o mentalnim bolestima, nekada je taj postotak bio do 2 %, a danas u modernom društvu doseže čak 30 %.
Depresija i anksioznost također su bolesti novog doba te službeno imamo globalno, u svakoj od tih skupina, 300 milijuna pogođenih.
Izgaranje na poslu (burnout) bilo je posve nepoznat pojam, a danas se bilježi da 20 % populacije pati od tog poremećaja.
Anoreksija i bulimija bile su nepostojeće ili tek rijetki, izolirani slučajevi, ali su danas dosegnule brojku od čak 15 %.
Nekada ste morali potpuno izgubiti dodir sa stvarnošću (psihoza) da biste dobili dijagnozu. Danas se prepoznaju blaži i umjereni oblici, poput socijalne anksioznosti ili paničnog poremećaja, koji se prije uopće nisu smatrali medicinskim problemom.
No, nije to tek tako, već automatski postavljanjem dijagnoze postajete konzument farmaceutske industrije. Njezin doživotni potrošač.
Iščitavajući gore navedeno, nema sumnje da smo doslovce, prateći zapadne trendove koji su nam ciljano nametnuti i ciljano se nameću, došli do svega onoga što iz svega toga proizlazi kao posljedica.
Zar nije očito da zdrav čovjek, a pogotovo zdrav narod, više nikome nije u interesu?
Od svega što su ciljano uvezli i odobrili za korištenje, narod je nepovratno izgubio puno toga.
Izgubio je sve vrijednosti, dok je u Americi vladala globalna pretilost, naši su ljudi u 80 % slučajeva BILI zadovoljavajućih i normalnih tjelesnih proporcija. Razlog su isključivo naša domaća hrana i način života.
Lanci brze prehrane morali su globalno pronaći svoje konzumente, kao i „nova” prehrana koju preporučuju tzv. nutricionisti.
Rezultat vidimo.
Kada su se udružile medijske kuće i industrije kroz reklame, više nije bilo upitno kako doći do „pacijenata”.
Koliko ste samo puta čuli o štetnosti slanine i jaja?
Podsjetit ću vas na generacije koje su najveću otpornost prema svim bolestima stekle upravo zahvaljujući takvom doručku. Tek kasnije stigla je i na ove prostore reklama.
„Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje,
a još kad je jaje svježe, oboljet je triput teže.”
Dok su ovdje generacije jele zdravu hranu i održavale zdravima duh i tijelo, u Americi je na snazi bio drugačiji model.
Tijekom 1950-ih i 1960-ih godina američki znanstvenik Ancel Keys pokrenuo je veliku studiju o utjecaju zasićenih masti i kolesterola na bolesti srca. Tada je američka javnost počela dobivati upozorenja da su slanina i jaja opasni za srce, nakon čega se industrija pahuljica ponovno aktivirala kampanjama o „doručku bez kolesterola”.
Tako je obitelj Kellogg stvorila carstvo žitnih pahuljica, koje su se postupno širile na ostatak svijeta i postale „tradicionalni doručak”.
Podrazumijeva se i enormno bogatstvo.
Ovdje je važno istaknuti da prvi pokušaj uvođenja „zdravog doručka” nije uspio, ali je uz reklamu doživio svoj globalni procvat.
Ovo nije plod mašte, ovo nije nešto što se ne može provjeriti. Samo je pitanje koliko želimo priznati da smo sami dobrim dijelom krivi jer pratimo sve što nam se servira, iako je pogubno, a još to skupo plaćamo.
Nametnuli su da pametni telefon treba misliti umjesto vas dok vam paralelno mozak zakržljava.
Nametnuli su moderno radno vrijeme u kojemu “nemate ništa od dana”
Nametnuli su na jelovnicima plastiku i crve umjesto zdrave hrane.
Nametnuli su GMO Povrće čiji je genetski materijal (DNK) izmijenjen genetskim inženjeringom u laboratoriju kako bi se dobile nove osobine koje biljka prirodno ne bi imala.
Nametnuli su osamu uz društvene mreže umjesto zdravog druženja.
Nametnuli su sjedenje i gojaznost umjesto šetnje i aktivnosti zdrave.
Nametnuli su nove znanstvenike koji rade za industrije umjesto za čovjeka.
Nametnuli su one koji će to sprovoditi za njih na štetu svih nas.
Nametnuli su ono što vodi u propast, a prihvatili ste. Oni su dobili doživotne konzumente a vi izgubili ono što na kraju nikakvim novcima nećete moći kupiti.
Ne, nisam liječnik ni znanstvenik, ali kada pada kiša, ne zovem meteorološku stanicu prije nego što krenem van, već jednostavno ponesem kišobran!
Daniela Škegro / hercegovka.net

Share post:

More like this
Related

Danas rođendan slavi Nada Dalipagić

Život satkan od pravde, ljubavi i neizmjerne predanosti Postoje ljudi...

MOLITVA ZA OBITELJ

Gospodine Isuse, svu svoju obitelj i sebe stavljam u...

Velika književna večer u Mostaru: Predstavljanje nove knjige fra Šimuna Šite Ćorića

Fra Šimun Šito Ćorić, neumorni književnik i autor brojnih...

OPASNOST SE ŠIRI: Zlokobni trend s dječjim slatkišima iz Njemačke stigao i u Švicarsku i Austriju!

Noć vještica – noć kada bi djeca trebala sakupljati...