Gotovo tri sata trajala je javna rasprava o izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Komiže, odnosno promjena dokumentacije vezane uz rušenje postojećeg i izgradnju novog hotela “Biševo”, kompleksa iznad gradske plaže Gospa od Gusarice.
Piše:Sandra Barčot
Tridesetak građana, od predstavnika političkih opcija do stanovnika najribarskijeg mista na Jadranu, koje minulih godina slovi kao izuzetna destinacija za obiteljski odmor i uživanje u prirodi, itekako je bilo zainteresirano što će uskoro biti izgrađeno na zapadnom dijelu njihova grada.
Kako će izgledati zdanje koje će zamijeniti (pra)staro “Biševo”, koje odavno vapi za rekonstrukcijom i suvremenim sadržajima, jer je sada u derutnom, “socijalističkom” izgledu, s kapacitetom od 250 ležajeva sa samo dvije zvjezdice.
Već ranije su brojni građani bili nezadovoljni planom investitora, a radi se o mirovinskom fondu “PBZ Croatia osiguranje”, koji u svojem portfelju ima dvije otočne ugostiteljsko-turističke tvrtke – “Vis”, koja je vlasnik hotela “Issa” i “Tamaris”, te “Modra špilja” s hotelom “Biševo”.
U planovima je bila izgradnja resorta sa 700 ležajeva, pa se nakon brojnih prigovora stanovništva od toga odustalo i sada je u sklopu javnog uvida koji traje do 1. veljače predstavljeno znatno smanjenje turističkih kapaciteta. S planiranih 700 kreveta ide se na maksimalno 450 na zemljištu koje je “Modra špilja” povećala okrupnjavanjem – s 11 tisuća na 17 tisuća četvornih metara.
Projekt je procijenjen na 52 milijuna eura, radovi bi počeli nakon predstojeće sezone i trajali bi dvije godine. Postojeći kompleks bi se srušio i na parceli koja bi u obuhvatu imala i 40 posto zelenila izgradio bi se hotel sa 133 dvokrevetne sobe, uz tri vile s po 18 ležajeva, te zgrada za smještaj radnika, kapaciteta oko 50 kreveta, uz garažu s 200 mjesta od kojih bi 100 bilo za javnu uporabu, uz 66 vanjskih parkirališta, te dodatne sadržaje od bazena, wellnesa, sportskih i rekreacijskih namjena…
Sve to bi obuhvaćalo ponudu budućeg hotela s pet zvjezdica, koji bi, po zadnjim informacijama iz hotelske kuće, ušao i u globalni lanac “Marriott”. Kaskadna izgradnja ne bi poremetila viziju mjesta, te prema izrađivaču plana, splitskom “Urbosu”, i njegovoj stručnoj voditeljici Maji Madiraci, koja je Komižanima prezentirala novu viziju “Biševa”, hotel će “itekako biti uklopljen u okoliš, poštujući sve zakonske obveze”.
Uz gradonačelnicu Tonku Ivčević, te pročelnika Antu Jurića, desetak je Komižana od njih tridesetak prisutnih, što je poprilično velik broj za grad koji spava zimski otočni san, i to još u srcu radnog dana, imalo svoje primjedbe, dopune, pitanja…
– Nitko nije protiv hotela, protiv boljitka, no ne vidimo u ovome što nam se nudi taj boljitak! – izravan je bio Nebojša Božanić, tražeći dodatna pojašnjenja oko granice zemljišta, dok je Dubravka Bogdanović, koja se iz Švicarske prije petnaestak godina preselila u Komižu, detaljno iznosila podatke kontra hotelskog resorta, uspoređujući ih s brojnim takvima diljem svijeta koji baš i nisu išli na ruku domicilnom stanovništvu.
– Mlade obitelji koje su ostale na otoku i bave se turizmom digle su kredite za svoje smještajne jedinice, hoće li izgradnjom tako velikog kompleksa izgubiti svoje goste? Što je sa stanovnicima u ulici tik uz hotelsku parcelu, koji će biti samo tri metra udaljeni od građevine visoke 14 metara? Hoće li izgubiti pogled i kvalitetu svog života? – pitala je Bogdanović, dok je Davorin Herceg, još jedan doseljenik u Komižu, bio vrlo oprezan u najavljenim “brojčanim” podacima navedenima u izmjeni plana:
– Hvala gradonačelnici i direktoru hotela Edi Bogdanoviću što ste smanjili broj kreveta sa 700 na 450, jer moja očekivanja za ovo zdanje je bio mali butik hotel, a ne veliki kompleks. No, i dalje me muči pitanje kopanja garaža jer nitko nije tražio studiju za geodetsku podlogu i analizu zemljišta.
U istom smjeru je bilo i pitanje Lenka Bogdanovića, kojim nepreciziranost visine etaža budućih vila na parceli može rezultirati povećanjem katnosti, dok je Igora Mataića, doktora građevinskih znanosti, zanimala preinaka bivše tvornice ribe “Mardešić”, koja je također u sklopu hotelskog kompleksa, u zgradu društvene namjene, a daje se prostor za ugostiteljski sadržaj.
– To će biti nemoguće provesti! – konstatirao je Mataić, dok je Petra Murić, članica gradske Nezavisne liste Movi se, ukazala na prometne probleme kada se okonča ulaganje, tražeći proširenje sabirnih ulica s tri metra na pet. Njezin kolega s liste, gradski oporbeni vijećnik Ivica Vitaljić, iznio je brojne primjedbe, naglašavajući:
– Ovo nije donošenje urbanističkog plana, već izmjena po željama investitora. Možemo doći do rješenja, no moramo se osigurati za budućnost, da ne bude samo po želji ulagača. Trebamo zaštititi naše građane, naš grad!
Tražimo jasno definiranje etaža i zadržavanje maksimalne visine zgrada na 14 metara. Treba se znati ako dođe do izmjene pozicije trafostanice da ona ostaje na parceli investitora, a ne na privatnoj. Ako obećavate 40 posto zelene površine, da u to ne pribrajate “zelene” krovove.
– Tražite nešto protiv čega ste – upitala je Madiraca, no Vitaljić je imao spreman odgovor:
– Nitko nije protiv hotela no želimo precizne brojke, od visine, preko izgrađenosti, do detalja koji nam nisu precizirani.
– To znači da biste investitoru uvjetovali da ako odustane od ideja arhitektonskog studija “3LHD”, morao bi naložiti da novi projektant ostane u istim gabaritima – iznijela je urbanistica nemogućnosti zakonske provedbe baš svih primjedbi.
‘Tražili ste dozvolu za nepostojeću zgradu!?‘
Vijećnik Vitaljić postavio je pitanja Edi Bogdanoviću (HNS), predsjedniku Gradskog vijeća, koji je ujedno i čelnik hotelske kuće “Modra špilja”, čiji su zemljište i zgrada skladišta.
– Zašto u zemljišniku piše da je to vlasništvo države? Ima li postojeća zgrada građevinsku dozvolu – pitao je Vitaljić.
– U pregovorima smo – kazao je Bogdanović, dodajući da sporna građevina nema dozvolu.
– Znači, radili ste sve procjene, dozvole u svezi zgrade koja niti ne postoji – podvukao je Vitaljić problematiku oko hotelskog skladišta, na što je predstavnica “Urbosa” obećala da će sve provjeriti, i navode vezane uz imovinsko-pravne odnose, i one za konzervatorske smjernice.
Izvor:Slobodna Dalamcija
Hercegovka.net
