Kršćanstvo ovih krajeva datira još od 5. stoljeća. Blagaj je bio važni grad i u njemu je bila crkva sv.Kuzme i Damjana, izgrađena i posvećena 1194.o čemu piše na Blagajskoj ploči. S osmanskim osvajanjima kršćanstvo a osobito katoličanstvo je iskorjenjivano, nasilnom islamizacijom, progonom katolika ili prekrštavanjem katolika na pravoslavlje koje je bilo protežirano u Osmanskom Carstvu. Austro-ugarsko zaposjedanje BIH 1878. donosi bolja vremena. Mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić obnovio je župu 1891. godine. Kupio ju je skupa s građevinskim objektom od obitelji Velagića. Crkva je sagrađena 1908.u vrijeme župnika fra Ivana Božića i posvećena Presvetom Trojstvu.
Na svetkovinu Presvetoga Trojstva, titulara župe, u Blagaju je uvijek bilo vrlo svečano u crkvi i vrlo veselo pred crkvom. Igralo se kolo, pjevao se bećarac i ganga, nazdravljalo se uz jelo i piće.
Tijekom domovinskog rata sve je utihnulo jer je crkva devastirana a narod morao napustiti svoje domove i sela. Od 1991. godine nije bilo redovne svete mise u crkvi u Blagaju osim na blagdan Presvetoga Trojstva.
Nakon dobivanja svih potrebnih dozvola tijekom prve polovice 2010. godine (a bilo ih je puno jer je crkva 2008. stavljena na popis zaštićenih spomenika kulture), pristupilo se radovima. Obnova je započela u jesen 2010. godine te smo uspjeli promijeniti kompletni krov crkve koji je sada pokriven bakrom te crkva zaštićena od daljnjeg propadanja. U prvoj polovici 2011. godine potpuno je završena vanjska drenaža oko cijele crkve te se započelo sa unutarnjim radovima.
Radovi na fasadi i zvoniku su završeni u jesen 2012 god.
S proljeća 2013. god. započelo se s unatrnjim radovima u crkvi.
Radovi su dovršeni do svetkovine Presvetog Trojstva kada je mjesni biskup dr. Ratko Perić posvetio oltar.
U proljeće 2014. godine u obnovljenoj blagajskoj crkvi domaći sin msgr. dr. Želimir Puljić, rodom iz ove župe, a tada vršeći službu predsjednika HBK i nadbiskupa zadarskog proslavio je svoju četrdesetu godišnjicu misništva i podijelio sakrament krizme toj generaciji krizmanika.
Zvonik crkve rađen je iz dva dijela.
Riješenje krova zvonika je jedinstveno za prostore Bosne i Hercegovine.
Riječ je o zvoniku sa ravnim krovom, ali sa vrlo složenim konstruktivnim rješenjem koje je proizvelo vrlo neobičnu formu.
Zvono s ove crkve čuje se zadnjih godina tek svaku zadnju nedjelju u mjesecu.
Neovisno što sada u mjestu Blagaj živi tek jedna katolička obitelj, vjernici iz obližnjih mjesta, kao i iz Mostara nazoče ovdje na sv.Misi i crkva bude popunjena vjernicima.
Ovo je možda i jednina crkva na svijetu u kojoj je izložen kip Gospe bez glave?
Kip je tijekom rata izbačen iz crkve i polomljena mu je glava.
U proljeće 2018 .god. razgledavajući dvorište Samostana u neposrednoj blizini crkve obraslo travom, Mirjana Puljić je spazila nešto neobično.Kada se primakla bliže i razgrnula travu, shvatila je da je pronašla kip Gospe, ali nažalost, nedostajala je glava.
Očistila ga je i predala župniku, a potom je izložen pokraj Oltara gdje je prvobitno bio smješten.
Odrubljena glava kipa još nije pronađena, te s toga kip stoji kao opomena …
Davno je tako jedan ribar pronašao kip Gospe bez glave, koja neodoljivo podsjeća na ovu priču.
” 12. listopada bila je 300. obljetnica čašćenja Gospe uz Aparecide, zaštitnice Brazila. Riječ je o veoma neobičnoj priči, koja nas podsjeća na ljubav naše Majke. Godine 1717. trojica ribara molila su se Gospi od Bezgrešnog Začeća da im Bog udijeli dobar ulov. Ali umjesto ulova ribe pronašli su u svojoj mreži Gospin kip bez glave. Kad su ponovo bacili mreže, izvukli su i Gospinu glavu. Nakon toga su ulovili mnoštvo ribe. To je bilo prvo čudo, a slijedila su i mnoga druga. Gospa se je ukazala mnogo puta u povijesti, ali nikad se još nije objavila na taj način – Kraljica Neba pronađena je kao polomljen i odbačen obični glineni kip na dnu rijeke. A tko bi pomislio da će upravo taj kip postati najveće marijansko svetište na svijetu? Bazilika u Nacionalnom svetištu Naše Gospe u Aparecidi druga je bazilika po veličini na svijetu. Samo je Sv. Petar u Rimu veći od nje.” – piše book.hr
Tko zna, možda budemo svjedočili novom čudu…
Budi volja Božja!
Daniela Škegro/Hercegovka.net
