Izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u razgovoru za Fenix-magazin istaknuo je ključne izazove s kojima se Europa i Hrvatska suočavaju u vezi s migracijama, integracijom i demografskim padom,piše fenix-magazin.de
Njegova istraživanja u novije vrijeme su usmjerena u istraživanje moći u međunarodnom financijskom sustavu i sustavu međunarodne trgovine. Ranije se je bavio istraživanjem europske integracije i utjecajem iste na Hrvatsku o čemu svjedoče i njegove uredničke knjige “Policy-Making at the European Periphery: The Case of Croatia” i “Hrvatska u raljama klijentelizma”. Ko-autor je knjige “Koronaekonomika: pet jahača apokalipse“ s poznatim hrvatskim ekonomistom Velimirom Šonjom. Knjiga je prevedena 2021. i na engleski jezik.
Europa i migracijski izazovi: “Nemamo pravog odgovora”
Kotarski ističe kako Europa još uvijek nema učinkovit odgovor na migracijske izazove, unatoč nedavno usvojenom Paktu o azilu i migracijama. – Nekima to ide predaleko u smislu navodnog narušavanja ljudskih prava, dakle onima koji su lijevo od centra, pogotovo Zelenima. Naravno, strankama desnice to je nedovoljno kvalitetno rješenje, s obzirom da još uvijek ne pruža učinkovite mehanizme za zaštitu od ilegalnih imigracija.
Ključno pitanje ostaje raspodjela migranata među državama članicama, ali i nedostatak mehanizama za njihovu stvarnu integraciju.
– Problem koji imamo nije samo u ilegalnim migracijama, već i u nedostatku radne snage zbog demografskog pada, a što onda pojačava useljavanje i legalnim putem. Potonji tip imigracije brojčano značajno nadmašuje ilegalno useljavanje. Nažalost, Europa ne nudi dovoljno alata za uspješno uključivanje migranata u društvo, a također nije politički u stanju postići dogovor oko razine imigracije koja je društveno i politički održiva. EU nakon krize 2015. u većini godina ima problem s prevelikim useljavanjem koje onemogućava državama odredištima migracija razvijanje prihvatnih kapaciteta.
Kotarski navodi teorem ekonomista i profesora s Oxforda Paula Colliera koji kaže: „Ne možete istovremeno imati visoku imigraciju, multikulturalizam i socijalnu državu – morate odabrati samo dva od ta tri elementa jer su sva tri odjednom nespojiva. Visoka razina imigracije u konteksu neprilagođavanja useljenika njemačkom ili francuskom načinu života dovodi do pada socijalnog povjerenja između građana neke države, te također pada povjerenja u političke institucije. Moj preferirani model je otvorenost granica za vrijedne i prilagodljive ljude, te čuvanje socijalne države. Pri tome je potrebno odbaciti multikulturalizam i inzistirati na asimilaciji. Ukoliko nekome smeta domicilna kultura i europski vrijednosni sustav, ne želi doprinositi u zajednički proračun i spreman je samo iskorištavati dostupne resurse, zna se gdje su izlazna vrata.”
O Njemačkoj: “Socijalni sustav neće izdržati pritisak”
Posebno je kritičan prema njemačkom pristupu. Kotarski ističe da zemlja privlači migrante izrazitim socijalnim pravima, ali ne potiče njihovo aktivno uključivanje u tržište rada.
Njemačka spada među države koje su se među prvima industrijalizirale i urbanizirale na europskom kontinentu. Takva društva koja su bila pioniri modernizacije obično prva počinju imati puno demografske probleme, tj. niske stope fertiliteta. E sad, dodatan problem kod Njemačke je što također ona ima vrlo izdašne mehanizme socijalne države za migrante, koji migrante zapravo ne potiču dovoljno da se aktivno uključe na tržište rada. Jednostavno, pogoršanje omjera platiša i korisnika sustava kontinuirano se pogoršava jer nema dovoljno djece i migranata koji rade. Dakle, njemački socijalni sustavi, ako se nastave postojeći trendovi, neće moći izdržati pritisak silnih korisnika. I to ne govorimo samo o stanovništvu s Bliskog istoka, Afganistana ili, ne znam, dalje iz Azije, Pakistana, već i o Ukrajincima. Nedavno je bilo sporno da samo 25% ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj radi, dok ostali primaju socijalnu pomoć. To nije održivo, upozorava Kotarski, prenosi
Dodaje da multikulturalizam kao koncept ne funkcionira: – Ako migranti ne prihvaćaju temeljne vrijednosti zemlje u koju dolaze, dolazi do sukoba. Znači, ne možete primati godinama socijalnu pomoć ili neku naknadu zajednice za ništa. Drugo, multikulturalizam kao koncept ne drži vodu. Dakle, imigranti koji ulaze u Njemačku trebaju u potpunosti prihvatiti norme liberalne demokracije i ustavno-pravnog poretka Savezne Republike Njemačke. Što znači da ne možete vi nametati i tražiti šerijanska prava u Hamburgu, u Berlinu, u Frankfurtu i evo sad kad ste vidjeli ove scene nakon što je došlo do političke promjene u Siriji, čovjeku se malo sledi krv u žilama, kaže Kristijan Kotarski.
Popustljiva politika potkopava sigurnost
Izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski oštro je kritizirao nedostatke njemačke migracijske politike, posebno u kontekstu integracijskih izazova i tolerancije prema radikalnim manifestacijama. – Evo, vidio sam neki dan snimku s Božićnog sajma u Essenu gdje hrpa useljenika s Bliskog istoka hoda i recitira sure iz Kurana koje je prorok Muhammed izgovarao dok je osvajao Meku i pogubljivao ljude, odrubljujući im glave. Takvo što naprosto ne bi smjelo biti tolerirano, istaknuo je Kotarski.
Svoju tvrdnju potkrijepio je i anegdotom iz razgovora s njemačkim profesorom: – Nedavno sam imao susret s jednim njemačkim profesorom iz Garmisch-Partenkirchena koji je tvrdio da Njemačka ne bi trebala deportirati ljude u Siriju i Afganistan, čak ni one koji su počinitelji prekršaja ili kaznenih djela. Na to sam mu rekao: Čekaj, ti zapravo daješ prioritet imigrantima koji se nisu htjeli prilagoditi niti iskoristiti priliku, stavljajući njihove interese iznad sigurnosti ostalih njemačkih građana koji poštuju pravni poredak. To mi je potpuno neprihvatljivo, kaže Kotarski, prenosi fenix-magazin.de
Kotarski je naglasio da bi imigracijska politika trebala imati jasne mehanizme za suočavanje s onima koji odbijaju integraciju: – Potreban nam je sustav koji će penalizirati one koji se ne žele prilagoditi ili krše zakone – mehanizam izbacivanja. Švicarska, na primjer, radi puno bolji posao od Njemačke u ovom pogledu. Švicarska dosljedno deportira takve slučajeve, dok Njemačka zbog svoje političke situacije i veće dominacije lijevih politika dopušta da ljudi koji ugrožavaju sigurnost, čak i godinama nakon što im je odbijen zahtjev za azil, ostaju na njenom području bez ikakvih posljedica.To je skandalozno, zaključio je Kotarski, ističući kako takva popustljiva politika potkopava sigurnost i pravni poredak u Njemačkoj.
Imigracija bez integracije dovodi do pada produktivnosti
Kotarski je detaljno analizirao probleme njemačke migracijske politike, ističući kako je izvorni cilj, privlačenje radne snage, propao zbog nedostataka u integracijskom modelu. – U Njemačkoj je migracija bila ciljana kao izvor radne snage, ali taj cilj očito nije postignut, što sada svi prepoznaju, konstatira Kotarski.
Kao ključni pokazatelj neuspjeha navodi pad produktivnosti rada: – Bertelsmann Stiftung, zaklada za koju sam godinama radio koja je tematizirala Hrvatsku (prije nego što su nas izbacili iz uzorka od 41 zemlje u svom indeksu održivog razvoja), uvijek je zagovarala imigraciju. No nitko nije postavljao ključno pitanje: kakve imigrante trebamo i što točno moraju učiniti da opravdaju svoj boravak?
Kotarski jasno identificira uzroke problema: Nedostatak integracijskih mjera: Ljudi koji dođu nisu prisiljeni naučiti jezik niti se integrirati. Getoiziraju se, druže se isključivo sa sunarodnjacima, bez želje za miješanim brakovima ili prijateljstvima s domaćim stanovništvom. Zatim krivnja bez odgovornosti: Ljevica uvijek okrivljuje domicilno stanovništvo za diskriminaciju, a ne govori se o tome kako mnogi imigranti sami sebe diskriminiraju odbijajući pokazati želju za integracijom. Spominje i opadanje produktivnosti: Zbog loše jezične pripreme i niske obrazovne razine, produktivnost rada u Njemačkoj kontinuirano pada već 15 godina.
– Kao što gost u kući mora poštivati domaćinova pravila, tako i imigranti moraju prihvatiti pravila zemlje domaćina, konstatirao je Kotarski.
Usporedbom s anglosaksonskim modelom, Kotarski ističe: – Amerika uspijeva privući visokokvalificirane imigrante jer nema izdašan socijalni sustav – tamo ili radiš ili “nestaneš”. Njemačka pak, sa svojim socijalnim transferima i besplatnim stanovanjem, privlači pretežito niskokvalificirane migrante. Osim toga krajnje je nepravedno da njemački niskokvalificirani radnik jedva plaća stanarinu i ništa mu ne ostane na kraju mjeseca, a azilanti dobivaju stanove i Bürgergeld.
– Dok anglosaksonske zemlje selektivno privlače najbolje umove, Europska unija, a posebno Njemačka, postaje magnet za one koji se ne žele integrirati, što dugoročno ugrožava ekonomsku produktivnost i društvenu koheziju, rekao je Kotarski.
Cijeli intervju s prof. dr. sc. Kristijanom Kotarskim možete pročitati na linku u prilogu https://fenix-magazin.de/kristijan-kotarski-hrvatska-na-doznakama-iseljenika-migrantska-situacija-u-europi-je-zabrinjavajuca/
